Beč: Večernja europska molitva za mir

Beč, (IKA) – Europa mora iznova oživjeti svoje kršćanske korijene, istaknuo je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn na Večernjoj europskoj molitvi za mir održanoj 10. lipnja u bečkoj katedrali Sv. Stjepana. Tom je molitvom, na kojoj su sudjelovali predstavnici osam biskupskih konferencija zemalja Srednje Europe te visoki austrijski politički i kulturni dužnosnici, službeno otvoren Srednjoeuropski katolički dan za Austriji. Srednjoeuropski katolički dan zajednički je projekt biskupskih konferencija Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Poljske, a na molitvi u Beču sudjelovao je i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, te član Međunarodnog izvršnog odbora za SEKD mr. Tomislav Markić i član Međunarodne radne skupine za mlade Božidar Tenšek. Uime BK BIH sudjelovali su prodekan sarajevske Teologije dr. Pavao Jurišić te Tomo Mlakić.
Europa se ne može – ni u dobrim ni u lošim vremenima – odijeliti od kršćanstva, rekao je bečki kardinal u svojoj propovijedi, upozorivši kako nije slučajno što je upravo ideja o europskome jedinstvu niknula među onima koji su dijelili zajedničku kršćansku vjeru. Kada katolici govore o Europi tada treba misliti na cijelu Europu, rekao je kardinal, dodajući važnost kršćanskoga opredjeljenja za bližnje i zaštitu ljudskoga dostojanstva, jer tko Krista ozbiljno shvaća ne može nikada sebe ili svoj narod smatrati “nadljudima” a ostale “manje vrijednima”.
U povodu otvaranja Srednjoeuropskoga katoličkoga dana u Austriji, poruku sudionicima večernje molitve uputio je i papa Ivan Pavao II., podsjetivši pri tome na važnost kršćanske nazočnosti u modernoj Europi, te kršćanske suodgovornosti za sadašnjost i budućnost Europe. Papa je istaknuo kako je potrebno da Europa ponovno otkrije i živi svoj kršćanski identitet, te da svijetu svjedoči vrijednosti temeljene na miru među narodima, socijalnoj pravdi i međunarodnoj solidarnosti. U sadašnjem stanju u Europi kršćani se ne smiju umoriti “hrabro svjedočiti Evanđelje nade”, upozorio je Sveti Otac, te pohvalio inicijativu Srednjoeuropskoga katoličkog dana kao i hodočašća u sklopu obilježavanja toga dana, posebno Hodočašće naroda u Mariazell iduće godine.
Na Večernjoj europskoj molitvi za mir sudjelovao je i umirovljeni bečki nadbiskup kardinal Franz Koenig, jedna od najistaknutijih osoba Crkve u Austriji nakon Drugoga vatikanskog koncila, koji je govorio o velikim događajima od vremena Monarhije do danas. Kardinal Koenig je pojasnio kako ga je upravo prometna nesreća koju je doživio na putu prema Zagrebu, kada je išao na sprovod kardinala Stepinca, potaknula da se zauzme za pomoć Crkvi iza “željezne zavjese”. “Tu sam prometnu nesreću, ležeći u varaždinskoj bolnici ispod slike maršala Tita, u kojoj je poginuo moj vozač, a tajnik Helmut Kraetzl i ja bili teško ozlijeđeni, shvatio kao Božji znak”, rekao je kardinal, svjedočeći kako je nakon toga posjećivao biskupe i biskupije u tadašnjoj Istočnoj Europi, nastojeći prevladati “željeznu zavjesu” koja nije bila samo geografski pojam, nego i “barijera u srcima i mislima ljudi”. Premda ta podjela više ne postoji još uvijek je potrebno mnogo strpljivosti i skrbi kako bi se srušili zidovi u srcima i mislima mnogih ljudi, rekao je kardinal, izražavajući uvjerenje kako će upravo u tome pomoći Srednjoeuropski katolički dan, te istaknuo kako je radostan što je doživio taj temeljni kamen na putu prema zajedničkome cilju – zajedničkome preuzimanju odgovornosti za izgradnju Europe. Na otvaranju Srednjoeuropskoga katoličkog dana prikazani su i video materijali sa zasjedanja Glavnog odbora koji je održan u Zagrebu i na kojemu je prvi put u povijesti potpisano zajedničko pastirsko pismo osam biskupskih konferencija. To će se pismo u hrvatskim biskupijama čitati 15. lipnja.