Biskup Ćurić misu je predvodio u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem te više svećenika. Uz više stotina hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i predstavnici državnih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti, članovi Hrvatskog generalskog zbora te predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i raznih povijesnih udruga.

Na početku je sve okupljene pozdravio biskup Košić, istaknuvši da  se tim slavljem spominjemo ljudi koji su položili živote za obranu naše domovine. „Neka ovo spomen slavlje i sveta misa bude srdačna zahvala i molitva Bogu za sve poginule i stradale u našim ratovima i obrani za Domovinu koju svi trebamo graditi da bude sretnija i bolja“, rekao je.

U propovijedi je biskup Ćurić progovorio o životnoj važnosti i snazi zajedništva. „Zajedništva nam nisu tek na pomoć, neki usputni dodatak našem životu, nego se u njima ostvarujemo, i to svakoga časa, od početka našeg postojanja. Ona nas izgrađuju, osvjetljuju naše ljudsko dostojanstvo. Zato pred svakim čovjekom stoji neupitan poziv: biti brižan oko zajedništva, otvarati mu se; koliko je moguće više truditi se i nikad ne lomiti zajedništva. Valja nam, braćo i sestre, u sebi trajno otkrivati volju za zajedništvom, i to na svim razinama i u svim životnim prilikama. I nikada ne posustati čeznuti za zajedništvom. A zajedništva imaju jednu dragocjenu zakonitost i logiku: svaka je osoba neponovljiva i jednako važna, nitko nije tek statistički broj, svaka je osoba po zajedništvu pozvana biti primatelj i darovatelj dobrote i ljubavi“, istaknuo je.

U nastavku rekao je da smo sabrani u Dan Gospodnji, na ovoj nedjeljnoj euharistijski, došli, ponajprije rasvijetliti se u doživljaju i razumijevanju iskustva naše vjere te prepoznati kakvo nam to svjetlo i snagu daje zajedništvo s Bogom. „Riječ je o onom nutarnjem, najdubljem i najintimnijem zajedništvu koje pogađa stvarnost moga života, rasvjetljuje moje korake; ugrađuje se kao ona najdublja i najpotpunija istina u moje razumijevanje života, svijeta oko mene, ljudi s kojima živim, povijesti, ljudskih nadanja i budućnosti, ali i zastranjenja i grijeha, Na tom je tragu i ono duboko životno iskustvo vjere o kojem nam svjedoči veliki pastir i naučitelj Crkve, sv. Augustin, kad nam veli da se Boga pronalazi i osjeća u najdubljoj nutrini vlastitoga bića, u najintimnijem dijelu mene samoga. I zato je – svjedoči Augustin, nemirno moje srce dok se ne smiri u Bogu. Zapravo – dok ne susretne Boga, ali ne negdje daleko, ne negdje sa strane, već u dubini svog vlastitog života; u onoj nutarnjoj, duhovnoj jezgri, iz koje se napaja i rasvjetljuje svaka naša misao, sve naše riječi i djela“, ustvrdio je biskup te dodao kako je to zajedništvo rasvijetlio u Isusu Kristu utjelovljeni Bog.

Progovorivši o zajedništvu hrvatskog naroda, biskup Ćurić za primjer je dao žrtvu i ljubav branitelja Gvozdanskog. „Spominjemo se događaja koji pripada već davnoj povijesti, kad su se malobrojni branitelji uspijevali dugo opirati nadiranju tadašnjeg Otomanskoga carstva i kad su 13. siječnja 1578. na kraju skončali od gladi, studeni i dugotrajne borbe. I tadašnje neprijatelje zadivila je njihova hrabrost i ustrajnost. Imamo razloga i ove godine, o 445. obljetnici tih događaja, vidjeti ih i ugraditi u još jedno vrijedno zajedništvo koje nam je darovano i na koje smo pozvani u krilu svog hrvatskoga naroda. Danas to činimo spominjući se međunarodnog priznanja suvremene Hrvatske, 15. siječnja 1992. godine. I tada je, znači ne tako davno, preko našega naroda prelazio težak kotač povijesti, kako je to izrekao sluga Božji kardinal Franjo Kuharić. Toliko nam događaja, stradanja i žrtava, ali i hrabrosti i ustrajnosti, i iznimno mnogo zanosa i ljubavi govori kako je i danas vrijedno izgrađivati i živjeti zajedništvo u krilu svoga naroda“, zaključio je biskup.

Nakon mise slijedio je mimohod u čast hrvatskim junacima Gvozdanskog sve do spomen-križa, gdje je molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Sisačke biskupije.