„Usred noći, u siromašnoj štali u Betlehemu rođen je Isus, malo dijete koje je majka Marija povila i položila u jasle. Uz svetog Josipa tom su događaju nazočile samo životinje: vol i magarac, ovce, a poslije su te noći prvi došli vidjeti Dijete betlehemski pastiri koji su i ustupili svoju pojatu Mariji i Josipu.

Ništa nije posebno upućivalo na neki izvanredni događaj ni početak, a ipak je to bio najveći događaj koji se zbio uopće u povijesti čovječanstva. Bog sam postao je čovjekom! Utjelovljenje Sina Božjega, koga je poslao Otac na zemlju, dogodilo se po Duhu Svetom koji je dao djevici Mariji da začne i rodi sina, Isusa“, rekao je biskup Košić na početku homilije.

Božić je proslava ljepote rođenja jednog Djeteta, ali ipak postoje i oni koji se ne vesele tome kao i oni koji čak ni ne žele da se dijete rodi, rekao je biskup, istaknuvši za primjer kralja Heroda. „Danas na žalost postoje i oni koji već začetom djetetu ne dopuštaju da se rodi pa sve čine kako bi spriječili njegovo rođenje. Poput Heroda spremni su učiniti sve ne želeći prihvatiti novi život, novog čovjeka. U tom se smislu i zakoni prilagođavaju takvim zahtjevima, a mi se kršćani pitamo, jesu li to neki novi Herodi koji se toliko boje djeteta da mu rade o glavi.

Za dva mjeseca će u našoj Domovini biti rasprava o novom zakonu o pobačaju. Ubojstvo djeteta se legalizira. Nažalost i tamo gdje smo mi kršćani većina u društvu. To samo znači da smo mi nedovoljno svjesni o čemu se radi. Stoga mi pastiri moramo govoriti o tome i prosvijetliti svoj narod da se bori za život a protiv smrti“, ustvrdio je biskup KOšić.

Podsjetio je na riječi Majke Terezije koja je 1979. godine primivši Nobelovu nagradu za mir upozorila kako je najveći rušitelj mira danas krik nevinog, nerođenog djeteta.

Na kraju biskup je poručio kako smo ove svete noći pozvani misliti na život, radovati se životu, veseliti se djeci: jer sam Bog postao je malo dijete! „Zamislite što bi bilo da ga Marija nije htjela roditi, da je pomislila kako da mu oduzme život dok ga je trudna nosila? To dakako nije bilo moguće jer je ona bila Presveta Djevica koju je Bog na poseban način svojom milošću već od časa njezina začeća pripremio za to da može čiste duše po Duhu Svetom začeti i s ljubavlju nositi te s radošću roditi svoga i Božjeg Sina, Isusa.

Riječi proroka Izaije koji govori o tami u kojem se ima roditi Dijete odnosi se na vrijeme u kojem se rodio naš Spasitelj Isus, ali i na naše vrijeme.

Tada je narod izraelski hodio u tami, nije prepoznao dolazak Mesije. No, i danas se u mnogim dušama prostire ta tama, ljudi su slijepi za radost dolaska Spasitelja. Čitave nacije i države nažalost ponašaju se kao da Spasitelj nije došao, ne žele ga, još žive u tami. „Narod koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku. One što mrklu zemlju obitavahu, svjetlost jarka obasja… Jer, Dijete nam se rodilo… ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni…“ (Iz 9,2 sl.). To Dijete je Svjetlo svijeta, on nije došao samo kako bi rasvijetlio noć pastirima u Betlehemu prije toliko godina, već nastavlja rasvjetljavati noć svakoga od nas i čitavoga čovječanstva. I danas trebamo dopustiti da nas rasvijetli rođenje tog Djeteta koje je Sin Božji i naš Spasitelj.

Sveti Pavao u svojoj poslanici također o tome govori: „Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi.“ (Tit 2,11)  Prepoznajmo i mi, braćo i sestre, zajedno s betlehemskim pastirima u ovoj svetoj noći svoga Spasitelja, dođimo i poklonimo mu se“, zaključio je biskup.

Misno slavlje animirao je Biskupijski mješoviti zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blašković i orguljašku pratnju Katarine Madnić. U koncelebraciji bili su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača i supsidijar preč. Milan Begić, a služili su đakoni Vjekoslav Uvalić i Ivan Ćorić.