U ulaznoj procesiji su uz ministrante, bogoslove, svećenike i biskupe bili su i župljani odjeveni u narodne nošnje raznih krajeva Hrvatske. Po dolasku na prezbiterij prigodnu riječ pozdrava pročitala je župljanka Suzana Valić, te su biskupima uručeni prigodni darovi u znak dobrodošlice i čestitanja imendana, jer, naime, pojašnjeno je, osim biskupa Ivana Milovana i biskupu Košiću je srednje ime Ivan.

Biskup Košić je u homiliji istaknuo kako je sv. Ivan posebno zanimljiv i osebujan svetac, posebno bliz Isusu, čiju je važnost Crkva prepoznala od samih početak, dodijelivši mu dva blagdana. Dok se ostalim svecima slavi samo jedan, njemu se slave dva blagdana, rođenja i smrti. Poseban je to svetac jer je na osobni način spojio Stari i Novi zavjet: kao prorok je naviještao Mesiju, ali ga je i osobno pokazao kada je na Jordanu krstio Isusa. Isus je samo za njega rekao da je „prorok, i više nego prorok“, on je otišao u pustinju i na rijeci Jordanu one koji su željeli obraćenje i promjenu života, krstio u znak oproštenja grijeha.

Njegova odlučnost i hrabrost pokazala se posebno kada je samom kralju Herodu predbacio da živi u preljubu. Crkva ga slavi kao mučenika, premda nije ubijen zbog vjere u Krista, ali je branio moralno načelo svetosti i nerazrješivosti braka, te je tako zapravo svjedočio za Kristov nauk i njegovo Kraljevstvo. Ivanu i Isusu zajedničko je da su ubijeni zbog sukoba s tzv. pravednicima, farizejima, jednoga je ubio Herod, drugoga raspeo Pilat, napomenuo je propovjednik. Nadalje, najveće Ivanovo svojstvo je da je znao svoje granice, uvijek je beskompromisno upućivao ljude na Isusa. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao „među rođenima od žene nitko nije veći od Ivana. A ipak, i najmanji u kraljevstvu Božjem veći je od njega“ hvali ga kao najvećeg predstavnika Staroga zavjeta, dok ujedno priznaje svakoga tko je kršten Isusovim krštenjem većim od njega, jer je član Crkve. Sagledavajući poruku koju Crkva razmatra u Ivanovu rođenju, propovjednik je istaknuo da je njegovo rođenje od nerotkinje dokaz Božje svemogućnosti, no u današnjim okolnostima poziv je to na zaštitu života, od rođenja do prirodne smrti. Poziv je to na prihvaćanje novoga života, jer baš taj novi život, može biti, poput Ivana, ‘ispunjenje obećanja da će Bog „spasiti nas od neprijatelja naših“’, jednako tako ona djeca koju roditelji s ljubavlju prihvate mogu postati važni nositelji napretka i boljitka našega naroda i čitavoga svijeta, istaknuo je mons. Košić.

Tumačeći značenje imena Ivan – Bog je milostiv, propovjednik je istaknuo Zaharijin usklik u hvalospjevu „evo spasio si Bože narod svoj, od svih njegovih neprijatelja“’. To nam pokazuje da su i Židovi voljeli svoju zemlju, a mi danas ne smijemo reći da je Bog spasio Hrvatsku i Hrvate od naših neprijatelja koji su nas htjeli uništiti, kroz tolika stoljeća i u Domovinskome ratu, rekao je biskup te iznio osobno svjedočanstvo kako je bio prognani svećenik jedne župe gdje su srušili 15 crkava i kapela i mnogo ljudi je bilo prognano. No, Bog je dao da se naša Domovina opet podigne. Domoljublje nije mržnja ni prema kome. Bl. Alojzije Stepinac je rekao da domoljublje ne samo da je dopušteno nego je i zapovjeđeno katolicima, jer, nijednome djetetu neće nitko zamjeriti što više voli svoju majku nego li susjedovu. Tako i svaki čovjek ima pravo i dužnost voljeti svoju domovinu i izgrađivati je, naglasio je biskup te pozvao okupljene da se zapitaju o budućnost djece, neispunjenoj budućnosti nerođenih, ali i o budućnosti rođene djece, oni mogu postati važni nositelji napretka, ako, kao s Ivanom, „ruka Gospodnja bude s njima“.

I djeca našega naroda i cijeloga svijeta bit će proroci i graditelji budućnost hrvatskoga naroda, dapače, nositelji dobra i budućnosti za sav svijet , ako dopuste – najprije njihove majke i očevi, a onda i oni sami – da ruka Gospodnja bude s njima, da rastu u milosti vjere, da im se ne uskraćuje ljubav prema Bogu, bližnjima i domovini, naglasio je propovjednik.

Nadalje se osvrnuo i važnost vjerskog odgoja u obrazovnom sustavu, dijete će rasti u dobru ako mu se ne uskrati znanje i uvođenje u sadržaje kulture koje njeguje njegov narod, koje čine dio njegova identiteta, rekao je biskup te pozvao na molitvu „da se iz hrvatskog obrazovanja ne izbace elementi duhovnosti, kulture i narodnog bića što nas čini onim što jesmo“.

Neka i ova proslava sv. Ivana Krstitelja pomogne u učvršćivanju našeg vjerničkog zauzimanja – poput sv. Ivana – da hrabro zastupamo ono što je moralno, što je dobro, da se zauzimamo za ispravni odgoj djece i mladih, za domoljublje i svaki napredak, zaključio je mons. Košić.

Na kraju misnoga slavlja blagoslovljena je nova župna zastava. U crkvu su je svečano unijeli kumovi crkve, koji su prigodom posvete crkve bili supotpisnici povelje.

Nakon završnog blagoslova svi okupljeni zadržali su se u druženju uz okrepu na prostoru oko crkve.

Svetkovini je u toj župi prethodila trodnevnica. Prve večeri misno slavlje predvodio je preč Josip Kolega, koji je nakon mise održao izlaganje „Nedjeljna euharistija u životu kršćanske obitelji“. Dan uoči svetkovine, posljednjeg dana trodnevnice dijecezanski Ured za obitelj organizirao je Biskupijski obiteljski susret. u samostanu Sv. Franje Asiškog.