U slavlju su sudjelovali franjevci iz toliškog samostana i drugi svećenici na čelu sa župnikom i gvardijanom fra Marijom Jurićem, redovnice, bogoslovi, domaći župljani i brojni hodočasnici.

Pred početak misnog slavlja župnik i gvardijan fra Mario uputio je riječi dobrodošlice hodočasnicima, a na osobit način predvoditelju slavlja požeškom biskupu Ivi Martinoviću. Zahvalivši na pozivu i pozdravu, biskup je pozvao vjernike da uzdignu pogled prema Isusu Kristu i njegovoj Majci Mariji koju o svetkovini Velike Gospe slave kao nebesku majku dušom i tijelom uznesenu na nebo. Potaknuo ih je da svojim nakanama pridruže i molitvu za mir u Ukrajini, Palestini, Izraelu i cijelome svijetu.

U homiliji biskup se osvrnuo na naviještene svetopisamske tekstove po kojima Bog neprestano usmjerava čovjeka na nebesko, vječno i neprolazno. Tumačeći prvo čitanje iz Knjige Otkrivenja koje spominje ženu zaodjenutu suncem, biskup je kazao kako je sunce simbol Boga koji je svojom božanskom milošću zaodjenuo Mariju i dao da se u njezinoj utrobi nastani i po njoj rodi Isus Krist sin Božji, Spasitelj svijeta. Nasuprot njoj, sv. Ivan spominje i zmaja, đavla koji želi ubiti novorođeno dijete. Naglasio je kako Marija želi da se svi ljudi spase, a zmaj – đavao odvojiti čovjeka od Boga i odvesti ga u propast te pozvao vjernike da u svom životu budu svjesni te borbe koja je važna za spasenje.

Biskup se potom osvrnuo na drugo čitanje iz Poslanice Korinćanima u kojem Pavao govori o uskrsnuću (1Kor 15, 20-27). „Teško razumijemo da nakon smrti možemo živjeti, ali to je temelj naše vjere, to je ono što slavimo u Uskrsu i što nam je Bog u Isusovu uskrsnuću otkrio, da se poslije smrti naš život nastavlja“, poručio je biskup te kazao kako svetkovina Marijina uznesenja na nebo obnavlja uskrsnu vjeru i u vječnost u koju je Marija ušla dušom i tijelom.

Tumačeći nadalje Lukin evanđeoski izvještaj o Marijinom pohodu Elizabeti biskup je istaknuo važnost susreta. Primijetio je kako moderni čovjek ima sve manje vremena za druge. „Roditelji nemaju vremena za svoju djecu, a djeca za roditelje. Tko to danas ima vremena za djedove i bake, bolesnike i starce? Susreti nas ne zanimaju. Zajedništvo nam sve više propada jer se gubi osjećaj za osobu, za čovjeka, za ljudski život, ono što je najvažnije i najdragocjenije. Ako zanemarimo i odbacimo naše susrete, što će nam ostati? Hoćemo li doživjeti ljepotu radosti koju su doživjele Elizabeta i Marija? One kliču i raduju se jer se dogodio susret između dvije osobe. To je i nama potrebno danas“, zaključio je biskup.

Komentirajući nadalje Marijin hvalospjev „Veliča“ istaknuo je njezinu krepost poniznosti i neznatnosti. „Premda je postala velika, Marija se nije uzoholila jer joj je Bog dao da postane Majka njegova Sina. Zadržala je svoju majčinsku poniznosti i ljubav. To je potrebno i nama danas. Bog daje veličinu po poniznosti i dobroti. Svatko je velik onoliko koliko ljubi Boga i bližnjega, a za to je potrebna Marijina poniznost, otvorenost srca i darivanje srca“, ustvrdio je biskup te poručio kako je poniznost nužna za nasljedovanje Krista.

Na kraju homilije istaknuo je kako Marija u svom hvalospjevu hvali Boga i zahvaljuje mu te je potaknuo vjernike da ne zaborave zahvaljivati Bogu. Pozvao ih je da budu svjesni onoga što im Bog daje u vlastitom životu, a osobito po životu svoga sina Isusa Krista i nebeske majke Marije. Na kraju homilije poželio je svima da ih neprestano prati Marijina pomoć, zagovor i zaštita kako bi ih Bog mogao čistiti, mijenjati, obraćati i posvećivati te svojim zemaljskim životom ostvare nebesku slavu.

Nakon popričesne molitve gvardijan i župnik fra Mario zahvalio je svima koji su doprinijeli pripravi i organizaciji slavlja, a na osobit način predvoditelju biskupu Martinoviću. U znak zahvalnosti uručio mu je odljev kipa sv. Franje sa željom da nasljedujući njegovu poniznost vjerno slijedi Marijin primjer te mu uime svih župljana obećao daljnju molitvenu potporu. Biskup je zahvalio na pozivu, uručenom daru, a nadasve na molitvama. Pozvao je vjernike da uvijek budu svjesni onoga što je Marija ostvarila svojom vjerom, poniznošću i ljubavlju. Još im je kazao da zmaj koji neprestano napada čovjeka nije moćniji od Boga niti od Gospe. Pozivajući vjernike i hodočasnike da ustrajno nasljeduju Marijin primjer na sve je zazvao Božji blagoslov.