Biskup je na početku homilije napomenuo kako su kraljevi krenuli na put koji je zahtijevao mnogo hrabrosti no njih je nosilo veliko nadahnuće, velika životna odluka i spremnost na svaki rizik. Podsjetio je ukratko na način kako su dolazak mudraca opisala trojica evanđelista. „O tom događaju evanđelist sv. Matej ispripovjedio nam je sve detalje. Ali paradoksalno, upravo Matej koji je po rođenju bio Izraelac, opisuje kako Novorođenome dolaze predstavnici poganskih naroda. A suprotno, evanđelist sv. Luka, koji je bio rodom iz Antiohije i vjerojatno nije bio Židov, upravo on u opisu Isusova rođenja spominje kako se Isusu prvi dolaze pokloniti pastiri, pripadnici izraelskog naroda.“

Spomenuo je i sv. Ivana koji svojim tekstom u evanđelju prelazi sve materijalne granice te povezuje nebo i zemlju, transcendentni i imanentni svijet: Sin Božji, vječna Očeva Riječ, Misao, Logos uzela je ljudsku narav, učinila se smrtnim čovjekom i nastanila se medu nama.

U nastavku je napose istaknuo kako je to prikazao evanđelist Matej koji je jasno odredio povijesni okvir, „u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja“. Naglašeno je da mudraci predstavljaju početak hoda čovječanstva prema Kristu, „s njima započinje povorka koja ide tijekom čitave povijesti, a predstavlja iščekivanje ljudskoga duha i kretanje religija i ljudskoga uma prema Kristu“ te da oni pred Isusom padaju ničice i tako priznaju njegovo kraljevsko dostojanstvo.

Četvrti naglasak stavljen je na zvijezdu koja je dovela mudrace, ali u Svetome Gradu zasjala im je zvijezda Svetoga pisma, Božje Riječi, koja im je objavila Sina Božjega te koja će ih dovesti do vjere. “Svaki čovjek ima svoju zvijezdu, a to je najprije svjetlo razuma, koji ga potiče i vodi na put traženja, „Zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon savjesti u meni, dovoljno mi govore o Bogu”, citirao je biskup Immanuela Kanta. “A ako nas na tom putu obasja i svjetlo Božje Riječi, ponovit će se scenarij iz Betlehema: Čovjek će s vjerom pasti ničice pred Otajstvom Božjeg djeteta, pokloniti se i dare prinijeti. A onda, obasjan tim svjetlom, i sam će postati zvijezdom koja će u životu drugima znati pokazati put koji vodi do Krista.“

“Danas, na blagdan Bogojavljenja, Crkva zahvaljuje Bogu upravo za dar vjere“, nastavio je biskup,  „za tu zvijezdu našega vjerničkog života. Na tom su daru sudjelovali i sudjeluju toliki ljudi i narodi. Upravo sveti Mudraci, koji su s Istoka došli u Betlehem, stoje na čelu povorke vjernika kao prvi svjedoci i nosioci dara vjere. U njima vjera ima svoj najbistriji izražaj: vjera shvaćena kao nutarnje otvaranje čovjeka, kao odgovor Božjem svjetlu, Božjem očitovanju. Za tu svjetlu ‘zvijezdu’ koja je i kraljevima s Istoka pokazivala put u mraku u sumaglici njihova hoda, mi danas Bogu zahvaljujemo.“

„Vjera je svjetlo u našim danima, duhovna zvijezda našega života. To je vjera u dobroga Oca, koji nas kroz sve kušnje vodi, voli i ne ostavlja bez utjehe. Kad nam se čini da su nam sve lađe potonule, On nam vraća snagu i mir. To je vjera u Božju Providnost, u pravdu njegovu u vječnu nagradu. To je ona vjera koja nas puni nadom u ponovni sastanak s našim milima i dragima: vjera u bolji, u vječni život gdje će Bog ‘otrti svaku suzu s naših očiju te smrti više neće biti; ni tuge ni jauka ni boli…’“, citirao je propovjednik Knjigu Otkrivenja. „Ostaje nam samo moliti Gospodina neka nam umnoži ojača takvu vjeru. Neka u sumnjama našim bude Svjetlo koje tmine razgoni. Gospodine, budi nam potpora u svim tjesnacima života i vođa u životnim borbama. Nama svima koji smo te upoznali svjetlom vjere budi melem našim ranama i spasenje našim dušama”, zaključio je mons. Milovan.

Na kraju mise biskupu je na predvođenju slavlja zahvalio župni vikar katedralne župe vlč. Leonard Škec.