FOTO: Biskupija Mostar//Proslavljena 25. obljetnica "Osthilfefonds" biskupije Linz
Linz (IKA)
Takozvani „Osthilfefonds“ Biskupije Linz već 25 godina podupire pastoralne projekte u srednjoj i istočnoj Europi. Obljetnica je proslavljena s gostima iz partnerskih biskupija na svečanosti u srijedu 7. prosinca u bogoslovnom sjemeništu u Linzu i u četvrtak 8. prosinca u sklopu svečanog bogoslužja u katedrali, objavljeno je na službenoj stranici Mostarsko-duvanjske biskupije.
Fond biskupije Linz za financiranje pastoralnih projekata u srednjoj i istočnoj Europi osnovan je 1996. godine pod vodstvom biskupa Maximiliana Aicherna. Podržava projekte u Bjelorusiji (Nadbiskupija Minsk-Mogilev, biskupije Grodno, Pinsk i Vitebsk), Rumunjskoj (Nadbiskupija Alba Iulia), Bosni i Hercegovini (biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan) i u drugim regijama istočne i srednje Europe koji promiču crkveni život i zalaganje Crkve u područjima obrazovanja, socijalnih pitanja i ljudskih prava. Projekti imaju dugoročan učinak i integrirani su u pastoralni koncept pojedine mjesne Crkve ili redovničke zajednice. Sve projekte koje podupire „Osthilfefonds“ strogo provjerava Upravni odbor. „Osthilfefonds“ se financira sredstvima biskupije i donacijama Caritasa i „Osthilfefonds“.
Ova 25. obljetnica „Osthilfefonds“ trebala je biti proslavljena 2021., ali to nije bilo moguće zbog pandemije koronavirusa. To je nadoknađeno 7. i 8. prosinca 2022. Na svečanosti u sjemeništu u Linzu 7. prosinca i svečanom bogoslužju 8. prosinca u Mariendomu (katedrali) sudjelovali su: biskup Manfred Scheuer, generalni vikar Severin Lederhilger, utemeljitelj biskup u miru Maximilian Aichern OSB, koordinatorica projekta Sigried Spindlbeck, članovi Upravnog odbora biskupski vikar Wilhelm Vieböck, ravnatelj Caritasa Franz Kehrer, pastoralni teolog Klara Antonia Csiszar i Laszlo Vencser te drugi biskupijski podupiratelji „Osthilfefonds“ slavili su s gostima iz partnerskih biskupija: nadbiskup Gergely Kovacs, biskupski tajnik Kovács Szabilcs i voditeljica projekta Tünde David iz Rumunjske, biskup Petar Palić iz Mostarsko-duvanjske biskupije, biskup Oleg Butkevich (predsjednik Biskupske konferencije i biskup Vitebske biskupije), ekonom Vitebske biskupije o. Klemens Werth SJ i ravnatelj Caritasa biskupije o. Alejander Sapel SDS iz Bjelorusije, predsjednik Caritasa vlč. P. Stanislav Brožka i direktor Caritasa Jiri Kohout iz Češke te imenovani beogradski nadbiskup Ladislav Nemet SVD iz Srbije, koji je također održao prigodno predavanje. U slavlju je sudjelovala i Angelika Schmähling iz Renovabisa, organizacije Katoličke Crkve u Njemačkoj za pomoć istočnoj Europi.
Svečanost u povodu 25 godina „Osthilfefonds“: Pomoć koja nije jednosmjerna ulica
Svečanost u povodu 25 godina „Osthilfefonds“ održana je 7. prosinca u biskupskoj dvorani bogoslovnog sjemeništa u Linzu, a Christine Haiden je moderirala događaj.
Biskup u miru Maximilian Aichern prisjetio se početaka potpore biskupijama u srednjoj i istočnoj Europi i prije osnutka „Osthilfefonds“: čak i prije pada „željezne zavjese“, uvijek je bio tu – prvo kao opat benediktinske opatije St. Lambrecht, od 1982. kao biskup Linza ponovno je zamoljen angažirati se u dobrotvornim akcijama. „Bio sam u mnogo solidarnih posjeta Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni, također tijekom rata. Što sve tamo nismo probali i doživjeli!“ Nekoliko je puta tijekom zimskih mjeseci posjetio i Rumunjsku i Bjelorusiju. I kao biskup u miru održava kontakte s mnogim biskupima iz partnerskih biskupija – „veza nikad nije prekinuta“. Osnivanje „Osthilfefonds“ bilo je važno kako bismo mogli još bolje pomagati, naglasio je biskup u miru Aichern. Biskupima iz partnerskih biskupija zaželio je „blagoslov, duhovnu snagu i radost“ u služenju bližnjemu. Aichern je zahvalio projektnim partnerima u biskupijama i djelatnicima u biskupiji Linz, posebno koordinatorici projekta Sigried Spindlbeck i ravnatelju Caritasa Kehreru za njihov rad – te svojim nasljednicima u biskupstvu „za nastavak ovog potrebnog djela“.
Biskup Manfred Scheuer i nadbiskup nadbiskupije Alba Iulia Gergely Kovacs u razgovoru s moderatoricom Christine Haiden objasnili su važnost i ciljeve „Osthilfefonds“ sa stajališta biskupije Linz i partnerskih biskupija. Obojica su naglasila da pomoć koju pruža „Osthilfefonds“ nije bila jednosmjerna ulica. Nadbiskup Kovacs je rekao: „Partnerstvo nam ne smije biti samo pomoć, već se postavlja i pitanje: Što možemo učiniti i dati kao partnerska biskupija?“ Osobno je vrlo zahvalan na potpori iz Linza koja, između ostalog, omogućuje svećenicima u financijskom uzdržavanju crkvenog osoblja. „Naše osoblje možemo plaćati samo uz pomoć i to je za mene vrlo bolno.“ Biskup Scheuer je sa svoje strane naglasio da biskupija Linz može učiti od svojih partnerskih biskupija. Kao biskup Innsbrucka, a potom i biskup Linza, putovao je i upoznavao partnerske biskupije. „U rujnu 2019. bio sam u Bjelorusiji. Tamo sam vidio i naučio kako se Caritas može obavljati u najtežim uvjetima ili kako biti kršćanin u potpuno drugačijim okolnostima.“ Prema Scheueru, „Osthilfefonds“ živi od osobnih odnosa, prijateljstva, međusobnih posjeta i gostoprimstva. „Mislim da je to nešto vrlo važno: upoznati i cijeniti okruženje drugoga. Čuti, vidjeti: Što ti fali, što ti treba? Ali također: Koja su vaša bogatstva? O budućnosti odlučuju ti osobni, živi odnosi. Uvjeren sam da ćemo, čak i u sadašnjoj fazi, dijeliti nadu i samopouzdanje u nadolazećim godinama i možda čak oduševljavati jedni druge kada stvari ne idu dobro.“
Konkretna pomoć „Osthilfefonds“
Koordinatorica projekta Sigried Spindlbeck upotrijebila je nekoliko projektnih primjera kako bi ilustrirala kako „Osthilfefonds“ konkretno pomaže. U razdoblju od 1996. do 2021. sa 7,2 milijuna eura potpomognuta su ukupno 1052 projekta i programa, od čega je oko polovica sredstava iskorištena za projekte i programe u Bjelorusiji, a po četvrtina za potpore u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj. Pomoć ide u 7 partnerskih biskupija u četiri zemlje sa 1175 župa i ukupno oko 2,4 milijuna katolika. „Važno nam je pružiti ciljanu i holističku pomoć, kako ne bismo zaboravili duše“, rekla je Spindlbeck. Kao primjere uspješnih projekata Spindlbeck je navela razvoj pastorala Roma u Alba Iuliji (Rumunjska) i SPES centar za djecu, mlade i obitelji u Bosni i Hercegovini, gdje se pruža potpora djeci u posebno nepovoljnom položaju. Kuća za majku i dijete u Grodnu – jedina u Bjelorusiji – izgrađena je 2018. godine uz potporu Renovabisa; do pet žena i njihova djeca tu mogu pronaći sigurno mjesto i brigu. „Bila sam pomalo ponosna kada mi je dopušteno držati prvu bebu koja je tamo primljena“, prisjetila se Spindlbeck dirljivog trenutka. Potpora se također pruža u području održivosti: šest pilot župa u Bjelorusiji postaju „zelene župe“.
Crkva kao važan čimbenik na raskrižju Europe
Predavanje „Europa na raskrižju. Uloga Katoličke Crkve u svijetu koji se mijenja” održao je Ladislav Nemet SVD, izabrani beogradski nadbiskup (Srbija). Na početku je nadbiskup Nemet ocrtao trenutačnu situaciju u Europi (migracije, instrumentalizacija religije u vojne, nacionalističke i političke svrhe…), zatim naznačio neke od osnovnih vrijednosti koje smatra važnima koje bi mogle promijeniti situaciju (solidarnost kao „DNK kršćanske egzistencije“ i kreativnost), a u trećem koraku dao je prijedloge za pravce djelovanja koji mogu doprinijeti zajedničkom dobru u budućnosti.
Nadbiskup Nemet je zaključio: „Svi se trebamo vratiti našem osnovnom poslu: propovijedanju evanđelja i liječenju ljudi. Ono što gurui i razni treneri čine, koji obećavaju i nude programe ‘pojednostavite si život’, poznajemo u Crkvi stoljećima. Možda možemo pronaći način da to prenesemo i pomognemo ljudima da žive s tim. Imamo duhovnost, zaboravili smo ili zanemarili svoje blago. Moramo ponovno doživjeti da nije smrt, nego život taj koja ima posljednju riječ. Dobra budućnost na ovom kontinentu ovisi o tome koliko jedni druge poznajemo, poštujemo, razgovaramo iskreno jedni s drugima i solidariziramo se s onima u potrebi, bez obzira na njihovu rasu, kulturu, vjeru ili spol”, naglasio je nadbiskup Nemet.
Blagdansko euharistijsko slavlje u Mariendomu: Projekti pomoći kao „mreže nade“
Obljetnica „25 godina ‘Osthilfefonds’ biskupije Linz“ proslavljena je 8. prosinca s biskupima i drugim gostima iz partnerskih biskupija u Mariendomu u Linzu u sklopu svečanog euharistijskog slavlja u povodu svetkovine Bezgrešnog Začeća BDM, zaštitnice Mariendoma (katedrale). U svečanom bogoslužju biskupu Manfredu Scheueru pridružili su biskup u miru Maximilian Aichern, biskupski vikar Wilhelm Vieböck, župnik katedrale Maximilian Strasser, đakon Peter Schwarzenbacher te (nad)biskupi i svećenici iz partnerskih biskupija.
Biskup Manfred Scheuer je u uvodnim riječima na početku mise naglasio: „Danas slavimo zaštitnicu našeg Mariendoma i 25 godina „Osthilfefonds“. To je mreža, polje odnosa, polje sile milosti koje slavimo.“ Biskup Scheuer je u propovijedi naglasio potrebu globalnog razmišljanja u vrijeme krize – financijske krize, migracijske krize, korone i ukrajinske krize, klimatske krize – kakvu su doživjela demokratsko-kapitalistička društva u 21. stoljeću. „Mi se nalazimo usred svega toga i ne možemo zauzeti neutralnu poziciju promatrača izvana, niti se možemo izvući iz močvare. A ono ‘mi’ nije ograničeno na vlastitu obitelj, krug prijatelja, ni na područje ili Austriju. Ono što se događa u Ukrajini ima vrlo primjetan utjecaj na naše sobne temperature. Ono što ignoriramo u Siriji ili Afganistanu, osjećamo izravno u svakodnevnom životu u Linzu. A ekološki će one zemlje koje su najmanje odgovorne za posljedice najviše osjetiti posljedice. U središtu smo toga.”
Narod u partnerskim biskupijama u Srednjoj i Istočnoj Europi također je pripadao tom „mi“ Crkve u Linzu. Aktualne mjere pomoći također uključuju psihološku i terapijsku pomoć i savjete za žrtve potresa, psihosocijalnu podršku tijekom pandemije korone kupnjom zaštitnih materijala i sredstava za dezinfekciju ili podršku Crkvi u Ukrajini s programom hitne pomoći. Projekti pomoći uključivali su i projekte i inicijative za jačanje projektnih partnera u područjima prevencije zlostavljanja i nasilja za ranjive osobe, posebno za zaštitu djece i mladih, ili ponude za posebno siromašne žene koje često trpe obiteljsko nasilje. „Postoje male i također veće mreže milosti i nade koje smo mogli iskusiti u posljednjih 25 godina“, rekao je biskup Scheuer.