Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Palić slavio misu na 23. obljetnicu Hrvatskoga katoličkog radija

Zagreb (IKA)

Predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za sredstva društvenih komunikacija i generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić slavio je u nedjelju, 17. svibnja u zgradi HBK na Ksaveru misu u povodu 23. obljetnice djelovanja Hrvatskoga katoličkog radija. Koncelebrirali su ravnatelj Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina i komunikolog dr. Jerko Valković.

Pozdravljajući na početku mise djelatnike Hrvatskoga katoličkog radija – Hrvatske katoličke mreže, biskup Palić rekao je da, premda 23 godine nije veliko razdoblje, ipak za ovu mladu instituciju to je lijepi broj godina. „U 23. godini čovjek zacrtava svoj životni put, napravio je neki svoj izbor, ali još uvijek raste. Tako je i s našim Hrvatskim katoličkim radijem. Imamo neko svoje usmjerenje, ali još uvijek želimo rasti“, rekao je biskup Palić.

„U ovoj euharistiji želimo se zahvalno sjetiti svih ljudi koji su dali doprinos da bi HKR bio danas to što jest. Želimo moliti za sve pokojne djelatnike HKR-a i HBK. Želimo moliti za slušatelje i prijatelje HKR-a koji svojom molitvom i konkretnim doprinosom pridonosite da naš radio može živjeti i vršiti svoje poslanje. U ovoj misi želimo moliti za vas djelatnike u Hrvatskoj katoličkoj mreži koji svojim radom, glasom, umijećem i onim što jeste pridonosite da se Božja poruka, evanđelje, Isusova radosna vijest danas pronosi eterom“, rekao je biskup Palić, uvodeći u misu.

Ravnatelj HKM-a mons. Fabijan Svalina

Obraćajući se djelatnicima u medijima Hrvatske biskupske konferencije, biskup Palić istaknuo je da pastoralni naputak Papinskoga vijeća za društvene komunikacije „Communio et progressio“, koji neki nazivaju „magna charta“ katoličkog nauka o sredstvima društvenog priopćavanja, prikazuje Krista kao »savršenog komunikatora“ i to: po didaktičkoj metodi koju je upotrebljavao, po savršenom darivanju samoga sebe (u Euharistiji) i po darivanju svoga Duha Životvorca, boraveći trajno u Crkvi, koja je njegovo mistično tijelo.

Čitajući Djela apostolska upravo učimo kako se Crkva ne rađa lijepa i gotova, nego to postaje stupnjevito. I taj razvoj Crkve se ne odnosi samo na službe u Crkvi, na bogoštovlje. Crkva je rasla u poimanju, razumijevanju, definiranju istina vjere, korak po korak, učeći i na vlastitim pogreškama, kako bi „uobličila“ svoj navještaj. Iskustvo koje smo proživjeli posljednjih mjeseci naučilo je nas, živu Crkvu, kako slušati i kako učiti, rekao je biskup.

Đakon Filip u samarijskom gradu propovijeda Krista. Filip nije govorio o bilo čemu što bi moglo biti zanimljivo i o čemu se možda tada govorilo. Jedina glavna tema njegovog navještaja bio je Isus Krist. Ne ideja, ne misaoni princip, ne sustav učenja, nego osoba. Njegova cjelokupna ljubav prema Isusu odjekuje u njegovom propovijedanju. Nekoliko redaka kasnije, koje nismo čuli u današnjem čitanju, kažu kako Filip „navješćivaše evanđelje o kraljevstvu Božjemu i o imenu Isusa Krista.“ (Dj 8,12). To je bila tema njegova navještaja: ime Isusa Krista i kraljevstvo Božje. Ljudi u Samariji nisu čuli samo riječi, nego su vidjeli i znamenja koja je Krist Gospodin činio po Filipu. U Filipovom navještaju i znamenjima koja prate taj navještaj otkrivamo kako je poruka Evanđelja doista oslobađajuća, radosna vijest, u pravom smislu riječi Evanđelje. U drugom dijelu ovoga čitanja slušamo kako su apostoli doznali da je Samarija prigrlila riječ Božju i šalju Petra i Ivana da nad njima mole, polažu ruke kako bi primili Duha Svetoga. Netko se razmišljajući nad ovim tekstom našalio i ustvrdio kako je ovo bio prvi službeni kanonski pohod, kao što biskupi danas idu u pohod župama i dijele sakrament potvrde, krizme. Međutim, nije ovo bio pohod da bi apostoli vidjeli je li sve dobro učinjeno, pravilno navješteno. Umjesto toga, radi se o činjenici da je sav taj dinamizam, da se čitavo to buđenje koje se događa u Samariji, veže za službu, za vlast u Crkvi. Čak i danas, mnoga duhovna buđenja našeg vremena trebaju upravo taj svojevrsni legitimet, to oslanjanje na vlast, odnosno službu u Crkvi, protumačio je mons. Palić.

Duh Sveti je pokretačka snaga u Crkvi. Ne samo u Djelima apostolskim, nego i danas. To svjedoči i današnja 23. obljetnica našega Hrvatskog katoličkog radija. To je djelo započelo poticajem Duha Božjega, Duha Životvorca, koji čini da, kako kroz ove 23 godine, tako i danas mnoga naša braća i sestre, i vi koji radite, i oni koji slušaju, a danas gledaju ili čitaju razne sadržaje, mogu čuti navještaj i po svima vama osjetiti vašu ljubav: ljubav prema Isusu Kristu, ljubav prema Crkvi, ljubav prema svakom čovjeku. Primjer đakona Filipa neka nam bude poticaj da budemo neumorni navjestitelji Isusa Krista riječima, a još više životom, potaknuo je biskup Palić.

Generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić

Otajstvo Isusova utjelovljenja zahtijeva od nas vjernika da slijedimo Kristov primjer i da u svijetu u kojem živimo, tražimo i otkrivamo koji su to najprikladniji načini za naviještanje evanđelja, kako bi taj navještaj urodio plodom u svima onima koji ga slušaju. Mediji se pokazuju neprocjenjivima za propovijedanje i otkrivanje vjere. Svećenici i vjernici istražuju; istražujemo, promišljamo, trudimo se pronaći načine kako staviti svoje vlastito zvanje u službu dobra i Istine, rekao je mons. Palić.

U Evanđelju smo čuli Isusove riječi: Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti, jer ja živim i vi ćete živjeti. (Iv 14,19) Kako su utješne ove Isusove riječi. Posljednjih smo tjedana proživljavali snažnu kušnju prekida kontakata, šutnje i čekanja povoljnog trenutka da Kristovim riječima damo glas. Dok nas se pozivalo i poziva na socijalnu distancu, počinjemo shvaćati značenje međuljudske komunikacije. Trebalo je iskusiti nedostatak, da bismo shvatili vrijednost, primijetio je biskup.

Evanđelje ne prepričava situaciju koju su prije dvadeset stoljeća doživjela jedanaestorica muškaraca, zatvoreni u dvorani. Današnje Evanđelje je napisano posebno za nas i uči nas da fizička komunikacija ima smisla samo ako posreduje ono što nije samo fizičko i jednostavno, nego puno intimnije i duboko, tj. duhovno. Ako nema duhovnoga zajedništva, fizička komunikacija ne uspijeva posredovati, postaje poremećena i mrtva. I zbog toga Isus apostolima obećava Duha Svetoga, Branitelja, Duha istine. Upravo Duh Sveti jamči apostolima i Crkvi danas stabilnu vezu, odnos koji ne počiva samo na fizičkoj prisutnosti. Svijet ne vidi Gospodina Isusa. Kršćanin pogledom vjere vidi dublje od fizičke prisutnosti, gleda “unutra”. Istinite su riječi Uskrsloga: tko primi dar vjere, tko je spreman prihvatiti taj dar, može čitati vlastiti život i povijest na potpuno drugačiji način, protumačio je mons. Palić.

Podsjećajući na riječi sv. Petra iz drugog čitanja: Ljubljeni! Gospodin – Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti, biskup Palić potaknuo je da se te riječi prihvate kao misao vodilja u medijima HBK: pružiti svakom obrazloženje nade koju nosimo u sebi, blago i s poštovanjem, dobre savjesti.

Dati možemo samo ako imamo i nosimo u sebi. Mi koji smo upoznali Isusa Krista kao svoga Učitelja i prihvatili njegovu Riječ kao životni kompas, dužni smo svjedočiti ljubav i pouzdanje u njega, postati znak i svjedočanstvo onima oko nas. Svijetu su potrebni svjedoci, zaljubljenici, učenici. Posvjedočimo da to jesmo, potaknuo je biskup Palić.

Misa povodom 23. rođendana HKR-a

Hrvatski katolički radio započeo je s emitiranjem 17. svibnja 1997. godine, kada ga je blagoslovio i u rad pustio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.