U homiliji je biskup istaknuo da vrijeme i okolnosti iz godine u godinu nameću teme za razmišljanje o proslavi Božića, o otajstvu Božića – Božjega rođenja i dolaska u ovaj naš svijet. I kao što su u trenutku Isusova rođenja bile posebne okolnosti, tako svako vrijeme nosi svoje okolnosti u kojima slavimo Božić, primijetio je mons. Palić.

„Mogli bismo večeras promišljati i iskazivati svoje neslaganje i čuđenje nad zahtjevima ‘političke korektnosti’ i nedavnih zahtjeva određenih političkih krugova da se za Božić ne spominje Boga, Isusa, Mariju i Josipa. Mogli bismo o nesređenoj političkoj situaciji u našoj zemlji, kao što je i onda, ali i sada nesređena politička situacija i u Isusovoj domovini. Izviru i mnoga druga pitanja. Zašto ljudi žele slaviti Božić i blagdane, neovisno o sredinama u kojima žive, o gospodarskim mogućnostima, pa i vjerskoj pripadnosti? Počiva li slavlje Božića samo na sentimentalnosti ili nostalgiji za vremenima i slavljima kakva su nekad bila? Je li proslava Božića samo rezultat mudrih marketinških strategija u trgovini i poslovanju? Ima li ovo slavlje Božića ikakve veze sa samom porukom ovoga blagdana“, potaknuo je na promišljanje biskup.

„Da, mi kršćani katolici vjerujemo u taj događaj i iz godine u godinu, evo već 2000 godina, ispovijedamo tu istinu: Bog postaje čovjekom u Isusu iz Nazareta! I doista, potpuno neobičan i jedinstven događaj za religiju uopće. Nije ništa neobično u svijetu religija da je Bog svemoguć i sveopći vladar. To je temeljno razumijevanje boga, ako bog želi biti bogom. Vjerovanje da se bog uvijek pokazuje u različitim oblicima u svijetu ideja također nije strano religijama. Ali da Bog postaje osobom, da se rađa kao osoba, to nije baš samo po sebi razumljivo. Božji način dolaska na svijet nekako je uobičajen, jer rođenje djeteta je proces koji se događa nekoliko stotina tisuća puta svaki dan. U isto vrijeme, to je nešto najtajanstvenije i najdivnije što mi ljudi znamo. Tako je Bog u Isusu Kristu došao na svijet: izvana potpuno nespektakularno, betlehemsko dijete pridružuje se bezbrojnim rođenjima koja se događaju u ovom svijetu svaki dan, a da svijet ne obraća mnogo pažnje. Čak ni Dijete koje se rodilo u jaslama i sin koji nam je darovan ne pokazuje da je upravo ono ‘Knez mira’ o kojem govori prorok Izaija (Iz 9,5)“, pojasnio je mons. Palić.

„Dio otajstva Božića je ta povezanost posve neobičnog i svakodnevnog. Kad ljudi razmišljaju o Božjem dolasku, očekuju nešto nesvakidašnje i to s pravom. Jer Bog je potpuno drugačiji. Ali kada Bog dođe na svijet kao sin jedne žene, to nam također govori da se njegova tajna, da se on sam nalazi usred ovoga svijeta. Od prve božićne noći njegova tajna nije bila beskonačno daleka, izvan dosega normalnih smrtnika. Ne, Bog je pred našim očima, ako imamo oči za to. Na Božić nam Bog želi otvoriti oči za to. Uz Božić Bog nam govori: Moja tajna nije ništa drugo nego tajna života. Ako me želiš pronaći onda pogledaj život! Iznad svega, pogledaj porijeklo života! Gdje se nalazi početak života? U zaljubljenosti. Mi smo ljudi rođeni jer su drugi, naši roditelji, riskirali ljubav. Taj se rizik sastoji u tome da se ne ostane sam sa sobom, zatvoren u sebe, nego da se usuđuješ ići dalje od sebe, preuzeti rizik zajedništva i ljubavi. A zajedništvo i ljubav su najnutarnjija Božja bit. I zato je poruka Božića dostupna svima. Jer je duboko u čovjekovoj biti upisano da umije voljeti i da želi biti voljen“, istaknuo je biskup.

Rekao je da je otajstvo Božića najizvrsnije očitovanje Božje ljubavi prema čovječanstvu. „I upravo se od tog događaja one svete betlehemske noći koje se i mi u ovoj noćnoj liturgiji spominjemo čovjek više ne može ljutiti na Boga, kriviti ga za krivnju koju nema i upirati prstom u nebo optužujući ga da je daleko. Ne, on je ovdje. On je prisutan. On je među nama. Naš Bog je toliko zaljubljen u čovjeka da postaje jedan od nas, objavljuje se i pokazuje. Bog nije pronašao fascinantnije i dražesnije mjesto od našeg tijela i odlučio ga je nastaniti i preobraziti. Dakle, Božić nije samo objava o Bogu, nego i o čovjeku i čovječanstvu! Božić mi poručuje da se moram brinuti za sebe i svoju braću jer je ovo tijelo i ovo čovječanstvo Bog od vječnosti izabrao da bude mjesto njegove objave. U tome je veličina našega Boga“, poručio je mons. Palić.

„Još nam jedna činjenica oduzima dah i dovodi našu vjeru do velikog ispita, a to je kad razmišljamo o tome ‘kako’ se Bog utjelovio. Bog odlučuje postati čovjekom i pred sobom ima beskonačne mogućnosti. Zemlju u miru i s naprednim gospodarstvom? Moderan i opremljen grad? Oca liječnika i majku pravnicu? Modernu kliniku i specijalizirani tim? Veliku pozornost u svim svjetskim medijima? Ne, ništa od toga. Bog bira poniznu Mariju i jednostavnog stolara Josipa, oboje prognane zbog ludosti cara koji je odlučio popisati Božji narod u svojim katalozima. Bog bira grad Betlehem, dom kralja Davida. Bog bira jasle i na taj način Vječni ulazi u našu povijest. Tako se Bog nastanjuje među ljudima“, rekao je biskup.

„Sad je na nama današnjim kršćanima red. Na nama koji gotovo litanijski svakoga Božića ponavljamo da je Bog svojim rođenjem ušao u tamu našega svijeta i života. Istina. Međutim, želimo li u potpunosti razumjeti Božić, moramo sastrugati sve one slatke i medene naslage koje su se zalijepile za ovaj blagdan. Naravno, mora biti mjesta za radost i slast, ali Božić nije samo to. Taj mali Mesija ostavljen u zagrljaju svoje majke u betlehemskoj špilji, trebao bi nas natjerati da skočimo od radosti i ostanemo bez daha. Sve ovo slavlje, sve ovo čekanje je za njega! Za to bespomoćno dijete koje se mora hraniti na majčinim grudima, maziti i paziti. Stvoritelju svega treba naša ljudska ljubav da preživi. To je otajstvo ljubavi i nenametljivosti našega velikoga Boga objavljenog u Božiću“, zaključio je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.