Istina je prava novost.

Biskup Palić: Unatoč vlastitim poteškoćama ne klonimo nego se čvrsto držimo Krista i idimo za njim

Župa sv. Petra u Supetru na Braču svečano je u subotu 29. lipnja proslavila svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla koja se u toj župi slavi kao naslovnik i Dan grada.

Središnje misno slavlje u crkvi Naviještenja Marijina predvodio je hvarski biskup Petar Palić u zajedništvu s pristiglim bračkim svećenicima. Koncelebrirali su supetarski župnik Toni Plenković, župnik obližnje župe u Mircima, Sutivanu i Dračevici Jakša Rubinić, župnik u Postirima, Dolu i Splitskoj Jure Martinić, župnik župe Gospe Karmelske u Selcima Andro Ursić i umirovljeni dijecezanski svećenik Ivica Eterović.

„Slavimo blagdan apostolskih prvaka Petra i Pavla. Neka nam blagdan bude poticaj na obnovu vjere i zauzetost u naviještanju Božje riječi”, rekao je mons. Palić uvodeći u euharistijsko slavlje župne svetkovine na koje su sudjelovali brojni vjernici, a među njima i gosti koji se odmaraju u tom bračkom gradu. Na početku homilije biskup Palić pojasnio je kako Katolička crkva slaveći blagdan sv. Petra i Pavla želi ukazati na dvije najvažnije osobe kršćanske povijesti. Napomenuo je da Crkva ima razloge slaveći apostolske prvake isti dan u liturgijskome kalendaru.

Razložio je, nadalje, vjernicima život i poslanje Petra i Pavla kroz govor o onome što ih povezuje, ali i razlikuje. „Obojica su židovskoga porijekla. Obojica su postali kršćani na različite načine, ali su to svoje opredjeljenje za Krista u početku smatrali svojim životnim krahom. Petar je tako morao ostaviti svoj svakodnevni posao i krenuti za Kristom. I Pavao je također morao ostaviti svoj posao te prestati biti gorljiv Židov i progoniti kršćane kako bi se mogao opredijeliti za Krista. I dok je Petar bio ribar, Pavao je bio izrađivač šatora. Obojica su k tome bili misionari, apostoli kršćanskih zajednica. Obojica su na kraju umrla i mučeničkom smrću u Rimu”, pojasnio je biskup Palić, iznijevši neke važnije podatke iz njihova života.

Govoreći o različitostima između Petra i Pavla, istaknuo je da je Petar osobno poznavao Isusa, dok Pavao nije, pritom dodavši: „Pavao to svoje nepoznavanje Isusa ne smatra tako važnim. Za Pavla je važnije ono što možemo reći o Kristu, a ne nužno ono što je Isus sam rekao ili učinio. Petar je od početka apostol, jedan od prvih svjedoka uskrsnuća. Pavao nikada nije pripadao krugu Dvanaestorice. Petar je bio palestinski Židov, Pavao je došao iz dijaspore, iz Tarza. Bio je grčki obrazovan i kozmopolitski orijentiran. I zato će Pavlovo polje djelovanja kasnije biti cijeli svijet. Petar je čovjek zajednice iz Jeruzalema, čovjek tradicije; mislio je i djelovao praktično i pragmatično. Pavao je bio mislilac, teolog, osmislio je teološke teorije”, rekao je biskup Palić.

Osvrnuvši se na Pavlov navještaj, pojasnio je kako je za Pavla važno živjeti i djelovati iz uvjerenja, a ne samo po činjenici da po krštenju pripadamo zajednici vjernika. „Što Petar i Pavao mogu poručiti nama kršćanima danas? Jesu li njihov život i primjer aktualni za nas? Bili su krhki i slabi; Petar je zatajio Isusa, Pavao je progonio kršćane. Unatoč toj krhkosti Petar je ispovijedio vjeru, a Pavao tumačio dubine vjere”, poručio je mons. Palić.

Govoreći o Petrovoj ispovijesti vjere, hvarski biskup je poručio: „Kao kršćanin, kao član Crkve, moram dati svoj odgovor i zauzeti svoj stav o Isusu. Je li Isus za mene samo jedan interesantan čovjek iz povijesti ili moj otkupitelj; netko važan u mome životu, prema kojemu nastojim usmjeravati svoj život? I Petar i Pavao su posvjedočili svoju vjernost Kristu mučeničkom smrću”. Potaknuo je vjernike da se poput apostolskih prvaka Petra i Pavla javno opredijele za Isusa Krista. „Unatoč vlastitim poteškoćama ne klonimo nego se čvrsto držimo Krista i idimo za njim. Vjerujmo Kristu u potpunosti”, zaključio je mons. Palić. U molitvi vjernika, između ostaloga, upućeni su zazivi i za duhovni i materijalni napredak grada.

Poslije svečane euharistije održan je i tradicionalni ophod ulicama toga bračkoga grada i po obali za kojega su bratimi tamošnje bratovštine Sv. Roka nositi kipove svojih nebeskih zaštitnika. Za misnoga slavlja i svečane procesije pjevanje je predvodio mješoviti zbor Sv. Cecilije pod ravnanjem s. Dominike Šašo. Slavlje je završilo svečanim blagoslovom pred župnom crkvom, a na kraju je upućen i pozdrav Domovini pjevanjem nacionalne himne Lijepa naša.

Prije i poslije središnjega crkvenoga slavlja grad Supetar upriličio je bogat kulturni i zabavni program. U prijepodnevnom programu proslave župe i grada, u kongresnoj dvorani tamošnjega hotelskoga naselja održana je svečana sjednica Gradskoga vijeća kojom je predsjedala predsjednica toga vijeća Danijela Kirigin. Središnji dio obilježavanja Dana grada bile su dodjele nagrada i priznanja prema odluci Gradskoga vijeća od 13. lipnja. Nagradu Grada za životno djelo dobio je Ivan Pavišić, skupnu nagradu Bračko folklorno društvo „Ciciljona”, a plaketu Grada supetarski pijanist svjetskog glasa Tomislav Damjanović. Zahvalnica je uručena i mladomu supetarskomu vatrogascu Tomislavu Domančiću koji se prije nekoliko tjedana suprotstavio napadačima na sezonske radnike u Supetru.