Biskup Petanjak u homiliji se osvrnuo na omiljenu temu sv. Pavla apostola, a to je otajstveno tijelo Isusa Krista. Crkvu kao otajstveno mistično tijelo komu je glava Isus Krist. I zato nitko ne može reći da vjeruje u Boga, ako je kršćanin, a da ne vjeruje u Isusa Krista. Isto tako ne može reći da vjeruje u Isusa Krista ako mrzi Crkvu. Sv. Pavao govori o Crkvi i Isusu Kristu kao jednome organizmu, koje ne može ni u kome slučaju biti razdvojeno, pojasnio je biskup.

Govoreći o karizmama koje daje Bog, biskup je protumačio da to nije ljudska sposobnost, već je dar od Boga “i ti s tim darom ne smiješ mahati, ti se s tim darom ne smiješ izdizati iznad drugih. Jedino što smiješ s tim darom je pretjecati jedan drugoga u ljubavi. Natječite se u ljubavi. Natječite se u tome tko više ljubi. Tu smije biti natjecanje. Pretječite jedni druge poštovanjem, revnošću, gorljivošću, gostoljubivošću, strpljivošću”.

U ove misli sv. Pavla apostola biskup je uklopio život blaženog Serafina Glasnovića Kodića: “Proširimo Pavlov govor i stavimo u jedan kontekst i vratimo se otprilike 130 godina unazad u Janjevo i zamislimo tu janjevačku župu kao jedno otajstveno tijelo Isusa Krista. Župa, mjesna Crkva. U toj mjesnoj Crkvi su različite obitelji. U toj obitelji rađa se dijete koje je na krštenju dobilo ime Ivan. U toj obitelji ali i cijeloj kršćanskoj zajednici to dijete pravi prve korake, izgovara prve riječi, sluša da nauči kao i svi mi ono ‘Anđelu čuvaru mili’, prve molitve. Odrasta u toj kršćanskoj zajednici. I pohađa Bog tu kršćansku zajednicu i onda tome mladiću Ivanu kaže ‘Ivane, pozivam te, iziđi iz svoje obitelji i župne zajednice, postani redovnik sv. Franje Asiškog. A kad si to postao, mijenjam ti ime. Zvat ćeš se Serafin. Mijenjam ti ime da budeš drugi čovjek. Napravi još jedan korak dalje. Napusti svoju domovinu. Idi u Albaniju da ondje propovijedaš i svjedočiš. I da ondje možeš pronositi Radosnu vijest Isusa Krista“.

Bog svakoj zajednici, ako ona diše kršćanskim duhom, daje određene karizme. Bog u određeno vrijeme, za određene situacije i stanja daje određenu karizmu, istaknuo je biskup Petanjak, primijetivši da Bog kao da je u ono vrijeme rekao: “Fra Serafine, kao što si dosad išao za mnom i kao što si dosad u svemu bio vjeran meni, došla su crna vremena, došlo je vrijeme kad trebaš podnijeti mučeništvo za Isusa Krista. Ja ti dajem karizmu da možeš podnijeti i mučeništvo i progonstvo i maltretiranje i krv svoju proliti da bi tvoja zajednica iz koje si niknuo, da ona gledajući tvoje mučeničko svjedočenje, ostane nepokolebiva u ovim teškim vremenima.”

Biskup Petanjak poručio je da je važno štovati svece „tako što ćemo biti bolji, svetiji, čvršći u vjeri, tako što ćemo ljubiti otajstveno tijelo Kristovo, ljubiti i prihvaćati jedan drugoga“.

Danas se ne traži mučeništvo krvlju, ali se traži mučeništvo vjernosti krsnoj vodi, rekao je biskup, istaknuvši da je važno ostati vjeran svome krštenju, obećanjima koja su dana na krizmi, vjenčanju, kad se polažu doživotni zavjeti, kad su svećenička ređenja.

Fra Serafin Glasnović Kodić krsnog imena Ivan bio je sin Gašpara i Antonije rođ. Rodić. Rođen 25. travnja 1893. u Janjevu – Skopska biskupija. Redovničko oblačenje u Redu Manje Braće imao je 12. kolovoza 1909., a prve zavjete položio je 28. kolovoza 1910. Svečane zavjete položio je 28. travnja 1915. Svećeničko ređenje imao je 30. lipnja 1915. Bio je član albanske franjevačke Provincije Blažene Djevice Marije. U službu definitora svoje Provincije pastoralno je djelovao kao župnik u župama Dušman, Šalj, Buškaš, Vukelj i Ljež. Nakon jednog sastanka u Provinciji bio je uhićen i mučen zbog lažne optužbe komunističkih vlasti Envera Hoxhe (Hođe) u Albaniji. Tijekom ispitivanja teško je ranjen na dušniku te je nakon nekoliko dana, točnije 11. svibnja 1947. preminuo u franjevačkom samostanu u Lježu koji je bio prenamijenjen u bolnicu. Živio je 54 godine, bio je redovnik 37 godina i 32 godine svećenik. Njegovi posmrtni ostaci počivaju u zidinama franjevačke crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lježu. Od 2005. svake godine se 7. ožujka. službeno spominje dan slugu Božjih – fra Serafina Glasnovića Kodića i fra Alojzije Palić, također franjevca podrijetlom iz Janjeva.