Biskup Radoš slavio misu na svetkovinu sv. Marije Bogorodice u varaždinskoj katedrali
Svetkovina sv. Marije Bogorodice u varaždinskoj katedrali
Varaždin (IKA)
Na svetkovinu Svete Marije Bogorodice, koju se slavi na prvi dan nove godine, varaždinski biskup Bože Radoš predvodio je misno slavlje u varaždinskoj katedrali u zajedništvu s umirovljenim biskupom Josipom Mrzljakom, kanonicima Stolnog kaptola i drugim svećenicima.
U homiliji biskup Radoš govorio je o blagoslovu „koji danas želimo jedni drugima u novogodišnjim čestitkama.“ Riječ blagoslov u Svetom pismu se pojavljuje 617 puta u različitim kontekstima koje bismo mogli podijeliti u tri dijela: blagoslov među ljudima, čovjekovo blagoslivljanje Boga i Božji blagoslov čovjeku, pojasnio je.
Od početka stvaranja riječi blagoslova povezane su sa životom, Bog je blagoslovio sve što je stvorio, on je izvor života, no često susrećemo u Starom zavjetu kako otac blagoslivlja svoju djecu želeći im time dobar život, napredak, potomstvo, rekao je biskup te podsjetio na starozavjetne blagoslove Izaka i Jakova. Kad čovjek blagoslivlja čovjeka, nastavio je biskup, želi mu život, radost, sreću i blagostanje, ali ne kao pasivnu želju već uključuje zajedništvo života s onim kojeg se blagoslivlja, „učinit ću i ja ono što mogu da ti život bude radostan i sretan.“ Nažalost, nasuprot blagoslovu postoji i prokletstvo, kada drugome želimo da ne bude blizu nas, kada mu želimo pustoš života, odvojenost od zajednice, pojasnio je biskup i dodao: „Kršćanin je onaj koji nikada ne poželi drugome da bude u pustoši života, onaj u kome teče krv Kristova, tko je Kristov brat, tko je rođen po njemu ne može nikoga mrziti, ne može proklinjati, može samo blagoslivljati. ‘Blagoslivljajte i svoje progonitelje, dobro činite i onima koji vama dobro ne čine’. Kršćanin je onaj koji svakome želi da živi i da ga uključi u zajedništvo života i spreman je učiniti sve što je do njega da drugi, ma tko bio, ima radost i puninu života.“ To želimo jedni drugima kada ove dane želimo sretnu i blagoslovljenu novu godinu našim bližnjima, pojasnio je biskup.
Kad čovjek blagoslivlja Boga blagoslivlja ga po onome što mu je Bog dao, kazao je biskup podsjećajući na židovski običaj da za sve što uzmu u svoje ruke da blaguju upućuju zahvalu Bogu: ‘Blagoslovljen si Gospodine Bože svega svijeta: od tvoje darežljivosti primismo’. Taj blagoslov preuzeli smo u svoju liturgiju, izgovaramo ga kod prinosa darova, posvješćujući si da sve što imamo dolazi od Boga. Ako tako razumijemo Božje darove, tada razumijemo da nije dar samo za mene, nego je uvijek za nas jer se Bog brine za svako svoje dijete. Takva svijest oslobodit će nas navezanosti na materijalno i prolazno te ćemo u tome vidjeti poveznicu s Bogom i s drugima, protumačio je propovjednik.
„Treći tip blagoslova čuli smo danas u prvom čitanju iz Knjige Brojeva gdje Bog Mojsiju daje točne riječi kojima će Aron i njegovi sinovi, jer su svećenici, blagoslivljati Izraelski narod. Važno je uočiti da je svećenik posrednik između čovjeka i Boga“, rekao je biskup Radoš te nastavio tumačiti riječi svečanog blagoslova nad narodom koji se sastoji do tri blagoslova. Prvi je „Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva!“, kojim svećenici zazivaju blagoslov Gospodina životvorca da daruje život i zdravlje čovjeku, ali odmah i podsjećaju da je Gospodin pastir koji čuva čovjekov život. Drugi blagoslov je „Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude!“ Ovim blagoslovom izriče se želja da na licu čovjekovu odsjeva sličnost s Gospodinom, da se po nama On pokazuje i slavi, protumačio je biskup i dodao kako nas je Gospodin kroz ove dane obasjao svojim licem, svjetlom iz Betlehema koje vraća radost na naša lica. Treći blagoslov „Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!“ je najširi, u kojem želimo da Bog koji daje život i radost čovjeku donese i mir koji nije samo odsustvo rata i sukoba već posvemašnja sreća, kazao je biskup.
Na kraju homilije biskup je podsjetio kako na prvi dan nove godine slavimo Mariju Bogorodicu „u kojoj je Bog zasjao svojim licem, u kojoj se Bog nasmijao nama ljudima da bi izmamio naš osmijeh. Gospodin je pokazao svoje lice da ga mi možemo vidjeti. Prva koja ga je nosila i pokazala njegovo lice bila je Marija Bogorodica, ona koja je prihvatila Božje lice, Božju sliku, Božju stvarnost u svome životu i potpuno je sličila na njega. Molimo je u ovoj godini neka nas ona prati, kada se odvojimo od Božjeg lica neka ga ona ponovno nama približi, kada ne osjećamo njegovu blizinu da osjetimo njezinu blizinu koja nam uvijek govori i donosi Boga u naš život.“
Na kraju mise biskup je svim okupljenima poželio sretnu i blagoslovljenu novu godinu, da u svemu znamo Bogu zahvaljivati i Boga blagoslivljati te izrekao nad vjernicima upravo ovaj trostruku blagoslov iz Knjige Brojeva.