Nastupa sveto i milosno vrijeme korizme, 40 dana priprave na proslavu muke i uskrsnuća Kristova. Vrijeme dubljeg poniranja u vlastito srce, vrijeme preispitivanja životnih putova, vrijeme produbljivanja vjere, vrijeme ozdravljanja narušenih odnosa i nadasve vrijeme susreta s Isusom Kristom, poručio je biskup Rogić u homiliji. Istaknuo je kako je korizma vrijeme kada odjekuje Pavlov poziv Korinćanima: „Pomirite se s Bogom! Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa!“.

U vremenu korizme ponajbolje je najprije priznati svoju grešnost, suočiti se s vlastitim slabostima, grijesima, manama, propustima. To je onaj dublji ulazak u vlastito srce, svoju savjest, kazao je biskup Rogić. „Priznanje grijeha i traženje oproštenja povlači za sobom potrebu da donesemo odluke o promjeni životnih putova koji nas ne vode Bogu, nego nas od Njega udaljavaju. To si svatko sam mora priznati, prepoznati i odlučiti se za promjenu. Ne mogu to drugi učiniti umjesto nas. Potrebno je krenuti putem obraćenja, promjene, ispravljanja svojih misli, riječi i djela, svojih sklonosti i odnosa s drugima“, rekao je mons. Rogić.

„Molimo Gospodina da nam pokaže svoju blizinu, da nas svojim spasenjem ohrabri da više budemo njegovi, pa da i sami postanemo odraz Božjeg djelovanja u svijetu, živi udovi Crkve. Na to nas sam Isus poziva u evanđelju. Najprije od nas traži iskrenost, ne glumu, ne pretvaranje, nego da ono što činimo, u skrovitosti činimo iz ljubavi prema Bogu. Ne da nas drugi vide, nego da nas vidi Bog koji u skrovitosti uzvraća“, kazao je biskup Rogić koji je naglasio tri važna koraka i djelovanja u korizmi.

Prvo je milostinja. Dobra dijela drugima, odricanje koje će omogućiti da drugoga usrećim, da mu nevolju ublažim, da mu pokažem ljubav na koju smo od Boga pozvani živjeti jedni za druge. Drugi korak je molitva, ona osobna u skrovitosti, ona zajednička po kojoj se ostvaruje Isusovo obećanje da će biti s nama gdje se dvojica ili trojica okupe u njegovo ime. Ona molitva koja Krista stavlja u središte, a sve drugo postaje sporedno. Ona molitva koja zahvaljuje na primljenim dobročinstvima, a ponizno moli pomoć u nevoljama i ishod prepušta volji Božjoj. Treći korak je post, odricanje od hrane koje vježba volju da čvršće prione uz Gospodina. Odricanje koje duhovno pretpostavlja tjelesnom i posvješćuje nam što je važnije, uzdiže naš duh iznad svakodnevnih potreba tijela. Odricanje, post, ne mora biti samo u hrani i piću, nego i od drugih naših potreba ili navika kojima sebi život činimo lakšim, ugodnijim. A Isus poziva da to činimo u radosti, da drugi to i ne zapaze, pojasnio je mons. Rogić.

Biskup je uputio i da je korizma idealno vrijeme da istinski zaživi sinodalni hod sveopće Crkve u zajedništvu milostinje, molitve i posta po kojem će se ostvarivati sveopća povezanost vjernika, jedinstvenost naroda Božjega kojem jednako pripada svaki vjernik po svome krštenju. U tom ispunjenju korizmenih poruka svi koji sudjeluju ostvarivat će i svoje poslanje jer će postajati svjedoci za Krista. Prilike u svijetu i poziv pape Franje u prvi red molitvenih nakana stavljaju mir u svijetu, da utihne oružje na svim ratištima, da se pronađe put mira u Ukrajini, da se ne dogode nove velike žrtve i razaranja. Molit ćemo i za naš narod i Domovinu, za obitelji i otvorenost životu, za hrabrost prihvaćanja života i življenja sebedarne ljubavi, poručio je biskup Rogić. Homiliju je zaključio ulomkom iz korizmene poruke pape Franje.

Misno slavlje završilo je pjevanim Povečerjem koje je otpjevano tradicionalnim šibenskim napjevom.