Biskup Šaško: Kršćanstvo je u svojoj srži tako jednostavno: biti nositelj Božje prisutnosti
Blagoslov nove dvorane i obnovljenih prostora Kuće susreta "Tabor"/Foto: radiosamobor.hr
Na blagdan Preobraženja Gospodinova i Dan Kuće susreta Tabor u Samoboru, 6. kolovoza, svečano misno slavlje predvodio je kao izaslanik kardinala Josipa Bozanića zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško koji je i blagoslovio novu dvoranu i obnovljene prostorije Tabora.
Predvoditelja i sudionike slavlja, među kojima su bili i provincijal Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak i samoborski župnik Davor Štuljan pozdravio je voditelj Tabora fra Ivan Matić, zahvalivši svima koji su pomogli radove i obnovu Kuće, kao i fra Zvjezdanu Liniću i svima koji su sudjelovali u duhovnom pothvatu Kuće susreta.
Istaknuo je da je novi prostor osmišljen tako da bude zaista svima na uslugu, da mogu ljudi dolaziti i da mogu nastaviti doživljavati upravo ovu kuću susreta Tabor kao mjesto osobnoga i obiteljskog preobraženja.
U homiliji biskup je istaknuo da je kršćanstvo u svojoj srži tako jednostavno: biti nositelj Božje prisutnosti. I lako se prepoznaje. Ako se okrenemo oko sebe naći ćemo ju u ljudima koji služe bližnjima, koji su radost bližnjima. I kada nam se čini da nemamo snage, da je križ prevelika kušnja, kada ne vidimo ni jasnoću Zakona ni gorljivost proroka, Isus nas poziva da pođemo s njime i primimo snagu za silazak, onaj isti koji je Krista uzvisio, pojasnio je biskup.
Mons. Šaško protumačio je da u svjetlu Radosne vijesti ovoga dana vidi i ovu ‘Kuću susreta’ i novu dvoranu s novim mogućnostima i s novim koracima koji imaju preobražajnu snagu. To su četiri susreta sa sjajem Božje prisutnosti.
“Prvi je ‘susret sa sjajem vječnosti’. Danas se na razne načine u našemu društvu prešućuje vječnost, a time i ljudska stvorenost za vječnost. Pritom svaki pokušaj da trajni sjaj dobije ono što je prolazno vodi u neslobodu, razočaranost i u tugu. Okruženi smo zakonima materijalizma koji nas nastoje udaljiti od blizine neba. Molimo da ovo bude rasadište susreta sa sjajem vječnosti, jer u tome sjaju sve dobiva drukčije boje.
Drugi je ‘susret sa sjajem utjehe i ljepote’. Naše brige, opterećenosti i neuspjesi lako nas odvuku u prostore malodušnosti i ružnoće. Isus nam daje čvrsta uporišta i sigurnost boravka s njime u njegovoj riječi i u vjernosti koja ostaje vjernom i u našim nevjerama. Molimo da ovdje razočaranja budu preobražena utjehom i ljepotom onoga plana koji Bog ima za svakoga čovjeka.
Treći je ‘susret sa sjajem križa’. Pred raznim kušnjama sebičnosti i prividnih uspjeha; pred udarcima trpljenja i osamljenosti, Krist je pred nama, s nama i u nama u svojoj muci i u poniznome darivanju. Ta je prisutnost naša sigurnost, sposobna podnijeti svaku nevolju i pobijediti naš grijeh iznutra i prijetnje i progonstva izvana. Molimo da ovdje svaka oholost bude preobražena Isusovim pogledom, vodom i krvlju iz njegovih rana, zrnjem koje umirući donosi rod.
Četvrti je ‘susret sa sjajem svakidašnjice’. U nametanju potreba za iskustvima koja su daleko od običnosti, od redovitosti naših domova, obitelji, poslova, od bližnjih koji su nam povjereni, molimo da ovdje postajemo spremni vratiti se, spustiti se s gore preobraženja ispunjeni sjajem koji ne stane u riječi, nego u ruke i srce koje vidi veličinu u malenome, poput naše nebeske Majke i svetoga Franje.
Na ovome ‘euharistijskom brdu’ živimo u Božjemu svjetlu, preobraženi, da bismo Božjim Duhom preobražavali, zauzimajući se da u našim obiteljima, vjerničkim zajednicama, u narodu i hrvatskome društvu ne ponestane četiriju susreta koji preobražavaju: sjaja vječnosti, obnoviteljske utjehe, ljepote križa i vrijednosti svakodnevice”, istaknuo je biskup Šaško.
Fra Zvjezdan Linić (1941.-2013.) od 1997. godine osmišljavao je vodio Kuću susreta Tabor koja pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. U organizaciji Kuće priređuju se duhovne obnove i seminari ozdravljenja i oslobođenja, obraćenja, te biblijski, franjevački, euharistijski i slično. Većinu ih vodi fra Ivan Matić sa suradnicima te brojnim poslužiteljima laicima.
Glavni arhitekt proširenja Tabora bio je Ivan Vučković, koji je s fra Zvjezdanom Linićem na Taboru surađivao još od 1998., najprije kao sudionik seminara, a ubrzo i kao poslužitelj.
Osim obnove Kuće Tabor, vodio je i izgradnju klaustra svetišta Gospe Sinjske, rekonstrukciju crkve Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu, a autor je i projekta i voditelj izgradnje samostana monfortanaca u Zagrebu – Blato.