Koncelebrirali su župnik Mihael Kos i biskupov tajnik Matej Siluković. Započinjući misno slavlje biskup je pozdravio roditelje i druge članove obitelji te je izrazio radost što je ovaj dan došao u Sirač u dragoj prigodi krštenja njihove djece. Spomenuo je kako se nalazimo u uskrsnom vremenu kada posebno snažno nastupa pred nas uskrsli Gospodin, kojem pripadamo po krštenju i koji nas želi uvesti u zajedništvo svoje pobjede nad smrću. Kazao je da će u to zajedništvo ući po krštenju i mali Leon i Ela Marija.

U homiliji biskup je ustvrdio da naviješteni ulomak prvog čitanja iz Djela apostolskih prikazuje događaje koje je Isus Krist pokrenuo svojim uskrsnućem prije dvije tisuće godina, i koji traju sve do danas. Naznačujući što je to uskrsli Gospodin konkretno pokrenuo, biskup je rekao da se nakon ubojstva đakona Stjepana dogodilo nešto iznenađujuće. Naime, Isusovi učenici koji su pred progonom pobjegli iz Jeruzalema, po svim onim krajevima u koje su dospjeli proširili su radosnu vijest da Isus nije ostao mrtav u grobu, nego da je svojim uskrsnućem pobijedio smrt. Tako se ljudska namjera da spriječi govor o uskrsnuću Isusa Krista i onemogući svjedočenje za taj događaj, pretvorila u izvanrednu priliku da se ono proširi u onodobnim poganskim krajevima i nastavi dalje sve do nas danas u Hrvatskoj, ustvrdio je biskup. Istaknuo je da tako nešto snažno ne bi mogao ostvariti neki mrtvac, nego samo onaj koji je pobijedio smrt te je djelatan u povijesnim događajima. Napomenuo je da je svrha naviještanja radosne vijesti o Isusovoj pobjedi nad smrću bila pozivati ljude na obraćenje i vjeru u uskrslog Gospodina, da se ljudi priklone Gospodinu Isusu Kristu i da budu njegovi. Biskup je pozvao sudionike slavlja neka preispitaju je li među njihovim životnim ciljevima prisutno nastojanje da se priklone Gospodinu. Naglasio je kako je najvažnije pitanje u našem životu čiji smo mi zapravo i što će od nas i od svega što smo radili na ovom svijetu na kraju biti. Kad se priklonimo Gospodinu, pobjedniku nad smrću i budemo njegovi, svrstali smo se na pravu stranu i hodimo onim putem kojim se ne stiže samo do groba, nego i preko groba, ustvrdio je biskup. Dodao je kako su se roditelji Lefelman prihvaćanjem brojne djece na svoj način priklonili Gospodinu koji voli život. Poželio je da njihova djeca kroz krštenje, a kasnije i kroz životno opredjeljenje budu pridružena Gospodinu te da budu njegova, jer će samo u Isusu Krstu moći ostvariti puninu života na koju su pozvana.

Biskup je potom podsjetio kako u pročitanom evanđeoskom ulomku Isus sebe predstavlja kao pastira i tumači da oni koji u njega vjeruju, poznaju njegov glas i idu za njim, a on im daje život vječni. Ustvrdio je kako je Isus zbog zajedništva sa svojim Ocem tako moćna osoba da može ljudima dati život vječni, te da se svaki onaj koji se njemu priklanja, stavlja u naručaj Bogu Ocu, jer su Otac i on jedno. Biti jedno s Isusom Kristom, i u njemu biti jedno s Ocem, to je najveće i najsnažnije što nam se može dogoditi, zaključio je biskup. Poželio je da djeca Leon i Ela Marija po krštenje budu tako povjerena Isusu Kristu, te postanu jedno s njime i jedno s Bogom ovdje na zemlji i za svu vječnost. Poručio je roditeljima da će najbolje učiniti za svoju djecu, ako ih budu učili kako ona konačno pripadaju onom Bogu koji nam se objavio u Isusu Kristu, koji je pobijedio smrt i čovjeka uzdigao u najviše dostojanstvo.

Završavajući misno slavlja biskup je roditeljima čestitao najprije na rođenju njihove djece, a onda i na njihovu preporođenju u krštenju, te je poželio da ono što je Bog u njima započeo ostvarivati, uz njihovu pomoć bude dovršeno. Poželio im je i puno radosti u žrtvi ljubavi koju će ulagati u svoju djecu, svjesni da djeca od ničega tako ne žive kao od ljubavi koju u njih unose. Na novokrštenu djecu i na cijelu njihovu obitelj zazvao je Božji blagoslov.

Nakon mise biskup se u župnom domu susreo s članovima obitelji Lefelman, zanimao se za njihov obiteljski život, djeci je podijelio darove a roditeljima uručio novčani prilog Požeške biskupije.