Riječi dobrodošlice uputio mu je župnik Josip Marić. Biskup je u uvodnoj riječi obiteljima Prša i Ivić koje su u svoju župnu crkvu donijele na krštenje najbolji dar – svoje šesto i peto dijete uputio čestitku i zahvalio na opredjeljenju za život.

U homiliji biskup je podsjetio kako su ljudi trajno nezadovoljni svojim stanjem i uvijek očekuju da se ono promijeni nabolje. Na temelju čitanja ustvrdio je kako „Božja prisutnost u nama ostvaruje puninu postojanja, te prorok Sefanija u prvom čitanju poziva svoje sunarodnjake da kliču od radosti zbog toga što je Bog među njima“. Biskup je ustvrdio „da naše srce može biti istinski radosno samo ako je Bog u njemu, jer čovjek u čijem srcu nema Boga ostaje na površini života koja ga ne može ispuniti smislom“. Uputio je na poticaj sv. Pavla upućen Filipljanima u drugom čitanju da se raduju u Gospodinu i kazao kako je „biti u Isusu Kristu, pobjedniku nad našom prolaznošću i smrću izvor pune radosti za koju je čovjek stvoren“.

Osvrnuvši se na evanđeosku ulomak u kojem Ivan Krstitelj svojim suvremenicima tumači što trebaju činiti da im Bog bude blizu, biskup je istaknuo kako „kroz darivanje sebe drugima na najbolji način živimo otajstvo Božje blizine“. Spomenuo je kako su supružnici Prša i Ivić po primanju šestog i petog djeteta posvjedočili bračnu darovanost jedno drugome, i da su njihova djeca plod te uzajamne darovanosti, koja ih najdublje povezuje s Isusovom darovanošću na križu. Potaknuo je nazočne da imaju hrabrosti slijediti Isusa Krista koji ih je u krštenju zagrlio i učinio dionicima svoje pobjede nad smrću, te da u svom osobnom, obiteljskom i javnom životu budu dar jedni za druge.

Na kraju misnog slavlja biskup je supružnicima Prša i Ivić čestitao krsno preporođenje njihove djece. Zahvalio je donedavnom župniku Ivanu Certiću na njegovu služenju i preporučio vjernicima novog župnika Josipa Marića te ih pozvao na suradnju u izgrađivanju župnog zajedništva. Spomenuo je kako je župa Đulovac bila poznata po obiteljima s brojnom djecom i pozvao nazočne da se ne odreknu svoje opredijeljenosti u služenju životu. Nakon mise biskup se u župnom stanu susreo s članovim spomenutih obitelji, zanimao se za njihovo stanje, djeci je podijelio darove, a roditeljima novčani dar Požeške biskupije.