Iz Bosne i Hercegovine bio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, potom ravnatelj Caritasa Bosne i Hercegovine Tomo Knežević te neki drugi. Nakon pozdravnih riječi glavnog ravnatelja „Renovabisa“ Thomasa Schwartza i razgovora o 30 godina spomenute akcije solidarnosti, zapažen govor održao je nekadašnji njemački predsjednik Joachim Gauck pod naslovom „Učiti iz pogrešaka – Njemačka i njezini odnosi sa zemljama istočne Europe“.

U susretu sa sadašnjim vodstvom Renovabisa, glavnim upraviteljem Thomasom Schwartzom, glavnim rukovoditeljem Markusom Ingenlathom, referentom za Hrvatsku Jörgom Bastenom te nedavno umirovljenim dugogodišnjim glavnim rukovoditeljem Gerhardom Albertom u nazočnosti münchensko-freisinškog nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa, biskup Škvorčević je podsjetio kako je i Katolička Crkva u Hrvatskoj na svoj način bila ugrađena u početke Renovabisa. Naime, kao tajnik Komisije „Justitia et pax“ tadašnje Jugoslavenske biskupske konferencije biskup Škvorčević bio je povezan s trierskim pomoćnim biskupom Leom Schwarzom, predsjednikom „Justitia et pax“ Njemačke biskupske konferencije i Europske „Justitia et pax“, kojemu je bilo povjereno da u ime iste Konferencije sudjeluje u oblikovanju Renovabisa. On je s velikim razumijevanjem pratio ratna zbivanja u Hrvatskoj i zastupao pravedna rješenja te promicao prikupljanje pomoći za stradalnike. Biskup Škvorčević mu je među ostalim predložio, a on rado prihvatio da za prvu kolektu Renovabisa u svim njemačkim župama na Duhove 1993. godine kao poticajni znak na dobrotvornost bude postavljena slika splitske Gospe od Sustjepana iz ratom ranjene Hrvatske, s mogućnošću prodaje njezinih razglednica. S obzirom na hrvatsku prisutnost u Renovabisu, upozorio je biskup Škvorčević, nemalo značenje odigrala je povezanost prelata Wilhelma Reitzera s Hrvatskom, koji je od 1973. do 1987. bio ravnatelj ustanove Njemačke i Austrijske biskupske konferencije pod nazivom „Europäischer Hifsfond“ namijenjen za Crkvu u zemljama istočne Europe pod komunističkom vlašću. S njime je više godina najuže surađivao Gerhard Albert, od 1982. do 1985. referent centralnog odjela „Crkva u svijetu“ Njemačke biskupske konferencije, a od 1992. zamjenik njegova voditelja, baveći se srednjom i istočnom Europom te pravoslavnom Crkvom. Prelat Reitzer prenio je na Alberta mnoga svoja znanja i iskustva rada u komunističkim zemljama, među ostalim i u Hrvatskoj, što je bilo od osobitog značenja za njega kad je stvaran koncept Renovabisa na kojem je on uvelike radio i u kojem je od 1996. djelovao poglavito kao glavni rukovoditelj. U tom svojstvu Albert je dao značajan doprinos da Renovabis pomogne mnoge hrvatske socijalne projekte, među njima i katoličke škole. Biskup Škvorčević zahvalio je vodstvu Renovabisa za sve što je tijekom 30 godina djelovanja učinio za Hrvatsku, napose umirovljenom rukovoditelju Albertu, s kojim je dijelio poznanstvo i povezanost s prelatom Reitzerom.

Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju Renovabis je imao mogućnost iz fondova njemačke države izdašnije pomagati ostvarivanje pojedinih projekata u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska postala puni član Europske unije, to više nije moguće, te je potpora Renovabisa iz sredstava koja su mu na raspolaganju postala skromnija, ali još uvijek značajna.

U prostorima isusovačke Visoke filozofske škole u Münchenu 13. i 14. rujna održan je 27. Međunarodni kongres „Renovabisa“ o temi „Sloboda, što mislim… Europa između buđenja, razočaranja i prijetnje“, na čijem je dijaloškom forumu intervenirao i biskup Petar Palić, a na misi održao homiliju.