U suslavlju su bili katedralni župnik don Pavo Šekerija, kancelar Skopske biskupije i Strumičko-skopske eparhije vlč. Marjan Ristov i don Tomas Bak, župnik u Kumanovu. Biskup Stojanov prenio je pozdrave apostolskog nuncija u Makedoniji mons. Anselma Guida Pecorarija. U homiliji se mons. Stojanov osvrnuo na neke poruke koje je Sveti Otac uputio narodu Božjem i građanima Makedonije u Skoplju 7. svibnja 2019.

„Na današnji dan prije dvije godine Sveti Otac posjetio je Makedoniju koju je nazvao mostom između Istoka i Zapada i mjestom gdje se slijevaju brojne kulture. Sveti Otac osvrnuo se na bogatu povijest i prisutnost kršćanstva koje ovo područje doseže još od apostolskih vremena. Naglasio je da je veliko kulturno blago Makedonije naše najcjenjenije i najvažnije naslijeđe multietnički i multireligijski sastav lika našeg naroda, plod bogate povijesti, a zašto ne i isprepletene i složene odnose kroz prošla stoljeća“, rekao je biskup Stojanov.

Osvrćući se na vjersko i etničko bogatstvo Makedonije, Papa je primijetio da je različitost stvorila mozaik u kojem je svaki kamen potreban za originalnost i ljepotu cijelog mozaika, cijele slike, prisjetio se biskup Stojanov.

„Papa se također osvrnuo na velikodušno zauzimanje Makedonije u prihvaćanju i pružanju pomoći velikom broju migranata i izbjeglica s Bliskog istoka. Na Trgu Makedonije u Skoplju pred oko 15 tisuća makedonskih katolika i vjernika iz susjednih zemalja, kao i pripadnika drugih vjerskih zajednica, Sveti Otac u svojoj je propovijedi naglasio da Isus kao ‘kruh života’ traži stvarnu čovjekovu glad i žeđ“, naglasio je biskup Stojanov.

Na ekumenskom i međureligijskom susretu, Sveti Otac je ohrabrio mlade da sanjaju velike snove, da znaju slušati jedne druge i da iskoriste vrijeme za susrete licem u lice, posebno s bakom i djedom, tj. da ne zaborave svoje korijene, poručio je biskup.

„Na susretu sa svećenicima, časnim sestrama i njihovim obiteljima, kao i s drugim Bogu posvećenim osobama, Sveti Otac je podsjetio na prekrasnu sliku Crkve, kakvu je zamišljao sv. Ivan Pavao II., kako bi disala na oba pluća , tj. istočni i zapadni, latinski i bizantski obredi koji su prijeko potrebni za uživanje i dijeljenje Gospodinove ljepote među ljudima“, rekao je biskup Stojanov.

„Ne bih htio zloupotrijebiti njezinu sliku, ali ova je zemlja znala pokloniti svijetu i Crkvi, u Majci Tereziji, upravo jedan konkretan znak kako nesigurnost jedne osobe, pomazane od Boga, bila sposobna upiti sve kako bi se miris blaženstva širio umornim nogama našeg čovječanstva. Koliki su bili mirniji nježnošću njezinog pogleda, utješeni njezinim milosrđem, oslobođeni nade i nahranjeni hrabrošću svoje vjere sposobne dati najzaboravljenijima osjećaj da Bog ih nije zaboravio! Povijest pišu one koji se ne boje svoj život potrošiti za ljubavi: Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste! (Matej 25,40)“, prisjetio se biskup.

„Na kraju, Sveti Otac pozvao je obitelji da budu ‘ikona nazaretske obitelji’ u svom svakodnevnom životu sastavljenom od umora, pa čak i mora, kao kad je morala patiti od Herodovog neshvatljivog nasilja, iskustava koja se i danas tragično ponavljaju mnogima obitelji, izbjeglica, jadnih i izgladnjelih. Obitelji su sposobne vjerom koju su nakupile u svojoj svakodnevnoj borbi ‘životinjsku špilju pretvoriti u Isusov dom’, rekao je biskup Stojanov, prisjećajući se riječi Svetoga Oca.

„Danas zahvaljujemo Bogu na tom povijesnom događaju i daru Petrovog nasljednika i Kristova namjesnika – rimskog biskupa koji je poput svetog apostola Pavla nakon dvije tisuće godina zakoračio na ovu napaćenu zemlju da blagoslovi, ojača i osvježi u vjeri i ohrabri nastaviti svjedočiti kršćanstvo i vjeru u Krista Raspetoga i Uskrsloga“, zaključio je biskup Stojanov.