Na sjednici su sudjelovali i umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, požeški biskup Antun Škvorčević, srijemski biskup Đuro Gašparović, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić te kancelari Ivan Popić i Drago Marković.

Nakon molitve Trećeg časa okupljene je pozdravio nadbiskup Hranić. Uime nazočnih uputio je čestitku biskupu Antunu Škvorčeviću u prigodi njegova nedavnog imendanskog slavlja. Polazeći od svetopisamskih riječi sv. Pavla: Sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada. I mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela. (usp. Rim 8,22-23), nadbiskup je podsjetio na „stvarnost grijeha s kojom smo suočeni“, te je istaknuo „da smo kao ljudi uskrsne vjere i nade svjesni da je Gospodin pobijedio zlo te nas sve k sebi privlači i suobličava da bismo u njemu i po njemu sve više postajali Božji“. Sadašnje stanje i poteškoće s kojima se suočavaju prostori i žitelji Slavonije, Baranje i Srijema nukaju Crkvu da, vođena mudrošću i snagom Duha Svetoga, nosi proročku riječ te bude nositeljica nade.

Nakon usvajanja zapisnika prethodne skupštine, pristupilo se obradi tema predviđenih dnevnim redom. Nakana je biskupa da u dogledno vrijeme objave posebno pismo, koje bi u svjetlu socijalnog nauka Crkve progovorilo o aktualnom stanju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, naročito s obzirom na izazove iseljavanja i sve očitiju demografsku krizu. S tim u vezi razmatrali su moguće sadržajne naglaske budućega pisma. U raspravi je sudjelovao i mons. dr. Vladimir Dugalić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Napose su istaknuli svoju nakanu da u pismu što jasnije progovore o doprinosu i ulozi same Crkve u sadašnjoj situaciji, čija je prvotna zadaća odgajati za evanđeoske vrednote, potičući vjernike laike na aktivno sudjelovanje u izgrađivanju pravednoga društva, prožimajući ga evanđeoskim navještajem i istinom. Stoga će biti potrebno, s osjetljivošću za suvremena gibanja i izazove, razviti doprinos Crkve na različitim područjima, osobito na socijalnom i karitativnom te odgojno-obrazovnom planu. Biskupi su istaknuli i primjere vrijednih inicijativa koje su u svrhu razvoja i unaprjeđenja životnih prilika odnedavna pokrenute ponajprije u nekim lokalnim zajednicama. Takve prakse ohrabruju te potiču cijelo društvo i državne vlasti na dodatni angažman i dugoročno planiranje.

Drugi dio sjednice biskupi su posvetili planiranju znanstvenoga simpozija koji bi predstavio povijesne, društvene, socijalne i kulturne poveznice triju biskupija koje od 2008. godine na prostorima Slavonije, Baranje i Srijema čine Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu. O tematskoj razradi i organizaciji simpozija uvodno je govorio dekan KBF-a u Đakovu dr. Dugalić. Želja je biskupa simpozijem ne samo osvijetliti i predstaviti povijesne datosti i razloge koji su vodili prema uspostavi Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, nego i uputiti na sadašnje perspektive pastoralnoga djelovanja, oslanjajući se što više na plodnu uzajamnu suradnju zajednica, službi i ustanova svih triju biskupija, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.