Vjernici Hrastina dosad su misna slavlja slavili u prostorima bivše škole jer nisu imali crkvenoga objekta. Pokazala se potreba za gradnjom crkve te je uz nastojanja župnika Petra Ćorluke ona o 25. obljetnici osamostaljenja župe Vladislavci i izgrađena te blagoslovljena. Uz domaćeg župnika Ćorluku, na misnom slavlju koncelebrirali su i prijašnji župnici u toj župi – vlč. Nikola Grgić i vlč. Mato Knežević, potom ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera preč. Mato Gašparović, svećenici iz dekanata Ivan Marković i Božo Petrović, đakovački župnik vlč. Tomislav Ćorluka te tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Domagoj Lacković. S obzirom da većinski dio stanovništva Hrastina pripada Reformiranoj kršćanskoj kalvinskoj župi, a tu je i sjedište njihova biskupa Petera Szenna, misnom slavlju nazočio je pastor Reformirane kršćanske kalvinske Crkve, izaslanik biskupa Szenna Darko Turšić, kao i vjernici pravoslavne vjeroispovijesti.

Ističući kako je gradnja ove filijalne crkve kruna 25. obljetnice osamostaljenja župe Vladislavci, mons. Hranić u homiliji je rekao: „Gradili ste crkvu jer ljubite Krista Gospodina i svoj vjernički katolički identitet; jer ste kao zajednica vjernika htjeli ovdje u Hrastinu, gdje živite, imati svoj, i naizvan prepoznatljiv, sakralni objekt te čuti zvono s tornja svoje crkve. Gradili ste ovu crkvu jer ste htjeli da ona bude vidljivi znak i izričaj vašeg kršćanskog katoličkog identiteta te vaše prisutnosti u Hrastinu“.

Rekavši kako je čuo i zna da ova župna zajednica ima izvrsne međusobne odnose i dobru suradnju s većinskom kršćanskom reformiranom župnom zajednicom, kao i župnici koji njeguju skladne prijateljske i suradničke odnose, nadbiskup je naglasio da gradnja ove filijalne crkve u Hrastinu nije plod nekog nezdravog antagonizma, suparništva ili prkosa između dviju vjerničkih zajednica „nego je doista u pitanju jednostavna vjernička potreba sagraditi si i priskrbiti svoj dom, koji će biti u vlasništvu i odgovarati potrebama ove zajednice, slično kao što i svaka mlada obitelj želi i ima potrebu prekinuti s podstanarstvom te se useliti u svoju kuću, u svoj vlastiti dom“.

Izgradnja ove filijalne crkvene zgrade pridonijela je i još intenzivnijem okupljanju vjernika katolika, međusobnoj suradnji pri pomaganju izgradnje ove zgrade crkve te brojnijem sudjelovanju u liturgijskom i molitvenom životu, rekao je mons. Hranić i nastavio: „Zajedno sa zgradom izgrađivala se živa Crkva i to je ono što je osobito vrijedno, jer zgrade bez vas vjernika koji se u njima okupljate u stvari predstavljaju teret. Ponajprije ste vi dragi župljani Crkva i to pisano velikim početnim slovom, po kojoj onda nosi ime i zgrada u kojoj se vi okupljate – crkva pisano malim početnim slovom. Vi ste Crkva. U sakramentu krsta svaki je od nas prionuo uz Isusa Krista Sina Božjega, jedinog spasitelja i posrednika između Boga i ljudi. I svatko je od nas, suobličen Kristu te zahvaćen njegovim Svetim Duhom“.

Uz dvije bitne dimenzije života Crkve – naviještanje i posvećivanje, postoji i treća bitna dimenzija života Crkve, pojasnio je đakovačko-osječki nadbiskup, „a to je služenje u ljubavi. Vi ste izborom sv. Roka za svoga zaštitnika zasigurno htjeli naglasiti tu treću bitnu i važnu dimenziju života Crkve i svake župne zajednice: služenje u ljubavi, dobrotvornost, solidarnost sa siromašnima, bolesnima, marginaliziranima – i skrb za njih“.

Nadbiskup je podsjetio i na život sv. Roka te je kazao kako ga su ga kršćanska ljubav i velikodušnost učinili jednim od najštovanijih svetaca od 14. stoljeća do danas. Uz zahvalu župniku Ćorluki na nastojanju, velikom trudu i zalaganju oko gradnje crkve, mons. Hranić zahvalio je i svim vjernicima koji su se na bilo koji način ugradili u ovo novo sjedište i vlastiti dom ove filijalne zajednice te je rekao: „Od župnika Petra čujem da da ste to činili veoma zdušno, s puno radosti, entuzijazma, samoprijegorno i velikodušno. Jednako zahvaljujem i Općini Vladislavci te općinskom vijeću i načelniku općine Marjanu Tomasu koji su donijeli odluku i župi donirali građevinsku česticu za izgradnju crkve. Zahvaljujem i svima vama vjernicima, župljanima ove župe, kao i župama Aljmaš, Čepin 2 i Đakovo što ste svojom financijskom pomoći, a kad se moglo i volonterskim radom, pomogli nadbiskupiji i župi u pokrivanju financijskih troškova za izgradnju crkve. Od srca hvala i biskupu te župniku Reformirane kršćanske kalvinske Crkve Petru Szennu i njegovim župljanima te svima drugima koji su molili i bili moralna podrška“.

Projekt izgradnje ove filijalne crkve iznosio je 800.000 kn. Polovinu iznosa osigurala je Đakovačko-osječka nadbiskupija, a ostatak je najvećim dijelom plaćen dobrovoljnim prilozima župljana, među kojima su se na poseban način istaknule pojedine obitelji te je njima nakon misnoga slavlja župnik Ćorluka uručio zahvalnice. Plaćanje troškova pomogle su i inozemne donacije, župnik je zahvalio i županijskim uredima koji su u najkraćem mogućem vremenu rješavali sve zamolbe i izdavali dokumente. Crkva je prošla tehnički pregled i dobila uporabnu dozvolu, a sada predstoji uređenje okoliša, što će biti ostvareno u suradnji s Općinom Vladislavci jer se radi o zajedničkom prostoru.