U koncelebraciji su bili bolnički kapelan na Križinama fra Miro Ančić, bolesnički kapelan na Firulama don Šimun Doljanin, dugogodišnji bivši duhovnik HKLD-a Split don Ante Mateljan, sadašnji duhovnik HKLD-a don Stipe Šurlin i nadbiskupov tajnik don Nikola Šakić.

U propovijedi je nadbiskup govorio o zdravlju i o bolesti, o skrbi za bolesne. Naglasio je da kad govorimo o zdravlju govorimo o daru, a ne o posjedu koji nam netko drugi može oduzeti. U bolesti nam drugi treba i ne možemo bez njega, kazao je nadbiskup te dodao: „Svjetski dan bolesnika ustanovio je papa Ivan Pavao II. prije skoro 30 godina te se u njemu svi prepoznajemo. Za svaku smo situaciju, kategoriju izmislili njegov dan pa imamo: Dan potrošača, trgovaca, mladih, starijih… Za ovu dimenziju zdravlja i bolesti malo je jedan dan, ali zato s njime želimo osvijetliti sve dane. Papa Franjo je za ovaj dan poslao poruku u kojoj je naglasio potrebu drugoga i pozvao da se posebna pažnja posveti bolesnicima i onima koji za njih skrbe bilo u zdravstvenim ustanovama bilo u obiteljima i zajednicama“.

U svojoj poruci Papa ističe da „u susretu s bratom i sestrom u potrebi, Isus nudi model ponašanja koji je u potpunoj opreci s licemjerjem. Traži od nas da se zaustavimo i slušamo, uspostavimo izravan i osoban odnos s drugim, da osjetimo empatiju i suosjećanje te dopustimo da nas njihova patnja dirne do te mjere da preuzmemo na sebe brigu za njih u duhu služenja (usp. Lk 10, 30-35)“. Izvor našega odnosa prema drugome je Isus Krist. On ne zaobilazi čovjeka upotrebi, kazao je nadbiskup.

Podsjetio je da kad nas snađe bolest postajemo svjesniji vlastite ranjivosti i osjećamo potrebu za drugim koja nam je urođena. Tada jasnije osjećamo vlastitu krhkost stvorenog bića i dublje doživljavamo svoju ovisnost o Bogu. „Liječimo se od bolesti, a nekada nam bolest može postati lijek jer nas stavlja u humanije odnose. Kad nam je netko bolestan nađemo vremena za posjetiti ga. Bolest zna pomiriti posvađane, zna biti ljekovita jer poredamo ispravno ljestvicu vrednota u svom životu. Bolest može biti prilika za otkrivanje religioznog odnosa, odnosa s Gospodinom. Neki gledaju bolest kao kaznu, ali biblijski lik Job pokazuje nam da bolest nije Božja kazna, ali može biti kušnja. Bolest je i objava onoga što nismo mogli razumjeti. Iz ranjena i ozdravljena Jobova srca izišle su dirljive riječi Gospodinu: ‘Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe.’“.

Citirajući Papu nadbiskup je naglasio da bolest uvijek ima lice, i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava. Trenutačna pandemija razotkrila je koliko su naši zdravstveni sustavi neodgovarajući, a izašli su na vidjelo i nedostaci u skrbi za bolesnike. Međutim, u pandemiji je, istodobno, „došla do izražaja predanost i velikodušnost zdravstvenog osoblja, volontera, radnika i radnica, svećenikâ, redovnikâ i redovnicâ koji su profesionalno, požrtvovno i s osjećajem odgovornosti i ljubavi prema bližnjima pomagali, liječili, tješili i služili mnogim bolesnicima i članovima njihovih obitelji. To je tiho mnoštvo muškaraca i žena koji su odlučili ne okretati glavu na drugu stranu, nego pogledati u lice i vidati rane bolesnikâ koje su doživljavali bliskima zbog zajedničke pripadnosti ljudskoj obitelji“. Nadbiskup Barišić istaknuo je da upravo odnos s bolesnom osobom nalazi nepresušan izvor motivacije i snage u Kristovoj ljubavi, kao što pokazuje tisućljetno svjedočenje muškaraca i žena koji su postigli svetost u služenju bolesnicima. Iz otajstva Kristove smrti i uskrsnuća izvire ljubav koja može dati puni smisao i bolesnikovu i stanju onih koji se za njega skrbe.

Ono što se očekuje od liječnika i medicinskog osoblja je, zaključio je nadbiskup, „da budu nositelji ljudskosti i bliskosti s čovjekom u nevolji. Želio bih da ovaj Svjetski dan bolesnika bude prilika za rast u ljudskosti, otkrivanju lica bolesnika, zajedničkom nošenju tereta jednih drugima. Bolnica je katedrala ljudske patnje, svetište. Ovaj prostor, koji smo danas blagoslovili, kapela, zahvaća sve odjele u bolnici. Želio bih da ova kapela bude duša u ovoj bolnici koja će unositi svjetlo, radost, ohrabrenje bolesnima, liječnicima, bolničkom osoblju, rodbini bolesnih i svima koji budu u nju dolazili pomoliti se Gospodinu“. Zahvalio je svima na realizaciji ovog projekta osobito ravnatelju KBC Split prof. dr. Juliju Meštroviću, gl. med. sestri Mariji Grančić i tehničkom osoblju.

Na kraju mise bolnički kapelan na Križinama fra Miro Ančić zahvalio je svima koji su pridonijeli uređenju nove kapele te dodao: „Želimo da se naši bolesnici ovdje osjećaju sigurno da je Majka s njima“. Riječi čestitke uputio je i ravnatelj KBC Split prof. dr. Julije Meštrović kazavši: „Ponosan sam i sretan što sudjelujem u ovom velikom događaju. Bolnica služi vama, našim sugrađanima kad im je najteže i mi koji radimo u bolnici služimo vama. I zbog toga smo se ovdje okupili zajedno. Pred Bogom smo svi jednaki. Zahvaljujem svima koji su pridonijeli da imamo našu kapelu na Križinama, nadbiskupu, don Anti Mateljanu s kojim sam puno surađivao. Radit ćemo da budemo bolji i da našim sugrađanima još bolje služimo“.

Svoju čestitku splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiću, nadbiskupu koadjutoru Draženu Kutleši i ravnatelju KBC Split prof. dr. Juliju Meštroviću, uputio je predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva doc. dr. prim. Rok Čivljak. Čestitku je pročitao podpredsjednik HKLD-a prof. dr. Ivica Grković, a u njoj, između ostaloga, piše: „Obradovala nas je vijest kako će još jedna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj dobiti sakralni prostor što će omogućiti redovitu podjelu sakramenata i dušobrižništvo bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Osobito u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, zbog mjera karantene i izolacije, prisutnost svećenika i duhovna skrb za oboljele i one koji o njima skrbe nužna je za održavanje integriteta sveukupne zdravstvene skrbi naših građana što omogućuje stabilnost zdravstvenog sustava“.

Ugovor za uređenje kapele potpisan je za vrijeme bivšega ravnatelja KBC-a Split pok. dr. Ive Jurića u lipnju 2019. godine. S pripremnim radovima krenulo se u veljači 2020., ali je pandemija koronavirusa usporila radove. Uređenje kapele (45 metara kvadratnih), sakristije, prostora za bolničkog kapelana i sanitarni čvor financirao je Prvostolni kaptol u Splitu. Radove je izvelo poduzeće „ŽING“ vl. Željka i Nikice Tokić. Uređena je i dodatna prostorija za medicinsko osoblje i prostor za prijavu pregleda. U uređenju prostorija sudjelovalo je nekoliko obrtnika i bolnički kapelan na Križinama fra Miro Ančić. Svećenik je u bolnici još od Domovinskog rata obavljao bogoslužje u neprikladnom prostoru na 6. katu gdje su dvije bolničke sobe pretvorene u privremenu kapelicu. Taj je prostor sada vraćen na raspolaganje bolnici. Novouređena kapela Gospe Lurdske nalazi se na samom ulazu u bolnicu Križine, prikladna je za molitvu ne samo bolesnicima nego i onima koji im dođu u posjet te bolničkom osoblju.