Autori pišu o suosjećanju iz interdisciplinarne perspektive, to jest iz teologije i psihologije. Knjiga je plod višegodišnjeg znanstvenog rada, plod znanstvene i stručne refleksije, iskustva, kao i znanstveno-stručne kritike i povratne informacije. Autori pišu knjigu i nakon više od deset godina radnog iskustva u psihoterapiji s osobama u njihovim različitim potrebama te je stvarnost u kojoj rade svojevrsni filtar njihovog pisanja u toj knjizi. U knjizi, koja se proteže na 444 stranice, nalaze se različite teme koje su povezane sa suosjećanjem. Naglasak i težište promišljanja, odnosno nit koja povezuje sva poglavlja jest suosjećanje. Stoga i pojedine teme koje su povezane sa suosjećanjem jesu tako obrađene kako bi se dobio jasniji i širi uvid što je suosjećanje.

Jedna od središnjih misli knjige jest kako je Bog kršćana Bog koji suosjeća te da je Isus utjelovljeno Božje suosjećanje. Suosjećanje je izlazak iz sebe, iz vlastitog sebstva, ususret drugima, pri čemu se o-bog-aćuje osobnost i osobe koja suosjeća kao i ona osoba prema kojoj je usmjereno suosjećanje.

Riječ suosjećanje u posljednjim desetljećima počela je i u hrvatskom jeziku dobivati na značenju. Trenutačno ne postoji slična studija ni na hrvatskom jeziku ni na nekom drugom jeziku koja je na ovaj način, u interdisciplinarnom pristupu, obradila riječ suosjećanje, s naglaskom na teološkom promišljanju, utemeljenom na Svetom pismu te obogaćeno psihološkim i terapeutskim iskustvima i uvidima.

Autori su se uvjerili, na temelju znanstvenog i stručnog rada, kako suosjećati s drugima čini život kvalitetnijim, boljim, perspektivnijim, ostavljajući trag mira za sve one koji su uključeni u proces suosjećanja. To uvjerenje žele prenijeti ovom knjigom.

„Suosjećati je blagodat za osobu koja suosjeća, za osobu prema kojoj se suosjeća, ali je i obogaćenje za cjelokupnu zajednicu ljudi jer potiče osjetljivost za potrebe drugih“, stoji u Predgovoru knjige.

O autorima

Josip Bošnjaković rođen je 29. rujna 1978. u Vukovaru. Za svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije zaređen je 2003. godine. Na Papinskom sveučilištu Salesiana u Rimu doktorirao je 2012. godine iz područja psihologije, a 2013. godine postaje i psihoterapeut smjera transakcijske analize (CTA). Od 2012. godine zaposlen je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF-u) u Đakovu te od 2013. godine na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Sanda Smoljo-Dobrovoljski rođena je 2. siječnja 1982. godine u Sarajevu. Udana je i majka dvojice sinova, Petra i Mateja. Nakon završenog studija teologije u Sarajevu upisala je studij dubinske psihologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je i doktorirala 2015. godine. Završila je edukaciju u trajanju od pet godina za grupnu analitičarku na Institutu za grupnu analizu u Zagrebu. Od 2019. godine zaposlena je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena je suradnica te supervizorica u Centru za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskome katoličkom sveučilištu.