Božanska liturgija svetog Ivana Zlatoustog u Đakovu

Liturgiju je služio o. Aleksandar Hmilj, župnik u Slavonskom Brodu i Gornjim Andrijevcima, uz suslavitelje župnika u Kaniži i Šumeću o. Nikolu Stupjaka, te svećenika biritualca na službi u Đakovu vlč. Stjepana Maroslavca. Njima su se u koncelebraciji pridružili poglavari Bogoslovnog sjemeništa duhovnik mons. Karlo Višaticki, ekonom preč. Mato Gašparović, te vicerektor vlč. Krešimir Čutura. Na liturgiji je posluživao i đakon Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Domagoj Vidaković, koji je i navijestio evanđelje po ukrajinskom napjevu.

U prvom dijelu propovijedi o. Aleksandar uveo je vjernike u slavljenje blagdana po bizantskom običaju. Naime, grkokatolički vjernici proslavili su ovaj tjedan tzv. blagdan Prepolovljenja (Sredinu blagdana). Taj blagdan označava razdjelnicu od Uskrsa do blagdana Duhova, tj. točno vrijeme između ove dvije svetkovine. Blagdan Prepolovljenja slavi se u bizantskom obredu od 4. stoljeća. Drugi dio propovijedi o. Hmilj posvetio je odlomku iz Djela apostolskih pri čemu je na poseban način pred vjernike stavio primjer sv. Pavla i Barnabe kao uzore pastira.

Današnji pastiri, bilo svećenici, bilo vjernici laici, trebaju biti otvoreni poticajima Duha Svetoga, ali i očuvati ono tradicionalno u Crkvi, promatrajući ono novo kao osvježavajuće, a nikako bespotrebno, istaknuo je o. Hmilj. Na kraju propovijedi svima je stavio na srce svaki dan umirati sebi, kako bi živjeli Bogu.

Liturgijskim pjevanjem i bogoslovskim zborom, pri čemu su se pjevali tradicionalni ukrajinski napjevi, ravnao je Bruno Diklić, cantus magister Sjemeništa. On je ujedno otpjevao i čitanje iz Djela apostolskih prema specifičnom žumberačkom napjevu. Bogoslovskom zboru se tom prilikom pridružio i rektor Sjemeništa dr. Stjepan Radić. Liturgijski jezici pjevanih dijelova bili su hrvatski te manjim dijelom grčki, crkvenoslavenski i ukrajinski. Na bogoslužju je sudjelovala nekolicina umirovljenih svećenika iz Svećeničkog doma u Đakovu, studenti i studentice laici s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu te redovnice koje djeluju u Sjemeništu.

Grkokatolički vjernici u Hrvatskoj okupljeni su u Križevačku eparhiju (biskupiju) kojom upravlja mons. Milan Stipić, novoizabrani apostolski administrator. Eparhija se prostire na teritoriju Republike Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, ujedinjuje tri tradicije (žumberačku, ukrajinsku i rusinsku) te okuplja oko 23.000 vjernika katolika grčko-slavenskog obreda. Slavljenje božanske liturgije sv. Ivana Zlatoustog jednom godišnje u Bogoslovnom sjemeništu postala je lijepa tradicija, koju bogoslovi i poglavari zdušno podržavaju. U đakovačkom Sjemeništu prije dvadesetak godina svoju svećeničku formaciju prošla je nekolicina grkokatoličkih bogoslova iz Ukrajine. Za njih je tada skrbio protojerej stavrofor Ivan Barščevski kao pomoćni duhovnik. Od tada je đakovačko Sjemenište na specifičan način povezano s istočnom tradicijom Katoličke Crkve, a ta se poveznica, kao i upoznavanje grkokatoličke tradicije uopće, nastavlja njegovati ovom godišnjom liturgijom u Sjemeništu čiju su pripremu i organizaciju potpuno preuzeli đakovački bogoslovi.