Riječ je o odgovoru na prijedlog iznesen tijekom susreta održanog 12. veljače u Vatikanu između kardinala Fernándeza i vrhovnog poglavara Bratstva o. Davidea Pagliaranija. Kardinal je nakon susreta izjavio da je razgovor bio „srdačan” i „iskren” te da je predložio pokretanje „posebno teološkog dijaloga” s „preciznom metodologijom” o pitanjima koja još uvijek nisu dostatno razjašnjena.

Uz prijedlog dijaloga, Sveta Stolica zatražila je i obustavu biskupskih ređenja koja je Bratstvo najavilo 2. veljače ove godine, upozorivši da bi ređenje biskupa bez papinskog mandata značilo „odlučan prekid crkvenog zajedništva (raskol), s ozbiljnim posljedicama za Svećeničko bratstvo sv. Pija X. u cjelini”.

U odgovoru, potpisanom od petorice članova Općega vijeća Bratovštine, o. Pagliarani navodi kako je prijedlog razmotren uz „dovoljno vremena za procjenu”, ali da ga Bratovština ne može prihvatiti. Kao razlog navodi da zajednički dijalog ne može zajedno odrediti što bi činilo „minimalne zahtjeve za puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom”, jer se „tekstovi Koncila ne mogu ispravljati niti se može dovoditi u pitanje legitimnost liturgijske reforme”.

Vrhovni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X., koju se često naziva lefebvrovskom prema njezinu utemeljitelju biskupu Marcelu Lefebvreu, koji je 1970-ih osnovao Bratstvo u protivljenju reformama Drugoga vatikanskog koncila, ističe kako Koncil nije „skup tekstova koji se mogu slobodno tumačiti”, nego je tijekom šezdeset godina priman, razvijan i primjenjivan od uzastopnih papa prema jasno određenim doktrinarnim i pastoralnim smjernicama.

Kao primjer navodi dokumente Redemptor hominis, Ut unum sint, Evangelii gaudium i Amoris laetitia, kao i liturgijsku reformu u svjetlu načela potvrđenih u dokumentu Traditionis custodes. Time je, navodi, već određen doktrinarni i pastoralni okvir unutar kojega Sveta Stolica namjerava voditi svaku raspravu.

„Uz zajedničko razumijevanje da ne možemo postići dogovor o nauku, čini se da je jedina točka na kojoj se možemo susresti ona ljubavi prema dušama i prema Crkvi”, stoji u pismu.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. također odbacuje odgodu ređenja te potvrđuje da će 1. srpnja pristupiti ređenju novih biskupa, što opisuje kao „konkretnu kratkoročnu potrebu za opstanak Predaje”.

Kardinal Fernández u izjavi od 12. veljače ponovno je naglasio da bi ređenje biskupa bez mandata Rimskoga prvosvećenika, koji prema Zakoniku kanonskoga prava ima vrhovnu, punu, sveopću, neposrednu i izravnu redovitu vlast, predstavljalo raskol, pozivajući se pritom na Apostolsko pismo Ecclesia Dei svetoga Ivana Pavla II. iz 1988. godine te na tumačenje Papinskoga vijeća za zakonodavne tekstove.