Naime, i ukrajinski grkokatolici, kao i pravoslavni, drže se julijanskog kalendara i istočne pashalije, pa su se na to slavlje okupili i grkokatolički i pravoslavni Ukrajinci. Arhijerejsku liturgiju služio je križevački biskup Milan Stipić, zajedno s brojnim svećenicima i đakonima, a pjevao je Zbor grkokatoličke katedrale.

U dupkom ispunjenoj katedrali na liturgiji su se okupili i veleposlanik Ukrajine u RH Vasil Krilič te kopprivničko-križevački župan Darko Koren i gradonačeknik Križevaca Mario Rain. Poslije liturgije upriličen je veliki uskrsni domjenak za sve u dvorištu katedrale gdje su brojni volonteri iz Križevaca, Siska, Zagreba i drugih gradova pripremili ručak, a vladika Stipić je blagoslovio brojne uskrsne košare štio su ih vjernici donijeli. Zahvalio je svima koji pomažu izbjegloj braći i sestrama iz Ukrajine, svećenicima, vjernicima, gradovima, Caritasu i udrugama.

U homiliji, koja je bila izrečena na hrvatskom i ukrajinskom, biskup Stipić je rekao “da smo svi  jedno jedinstveno tijelo Kristovo, pokazuje se kroz svetu liturgiju i pričest Kristovim tijelom i krvlju, te kroz naše zajedništvo u ljubavi gdje sve činimo jedni za druge.  Vjernici su Crkva, a Crkva je Krist, stoga po svetoj liturgiji svi postajemo Kristovo tijelo, uvіjek novo, živo i Duhom Svetim, svaki puta iznova pomlađeno”.

Osvrćući se na ratne strahote u svijetu, i posebno u Ukrajini rekao je da ”tehnološki razvoj čovječanstva nije iskorijenio mržnju, glad, ratove i ostale ljudske nevolje. No, odgovor na zlo je ljubav, i to  nesebična,  posvećujuća ljubav Kristova, kojom se jedino svijet može preporoditi i posvetiti. Ljubimo jedni druge takvom ljubavlju kako bismo barem mali dio svijeta u kojem živimo preporodili i promijenili na bolje. Neka se preko svakoga od nas kršćana vidno osjeti prisutnost uskrsloga Krista u svijetu.”

Govoreći izbjeglim Ukrajincima kazao je: ”Posebno se spominjemo naše braće i sestara u Ukrajini, svećenstva i vjernika naše sestrinjske Ukrajinske grkokatoličke Crkve, zatim rimokatolika, ali i pripadnika pravoslavne Crkve, kao i svih ostalih ljudi u Ukrajini, bez obzira na vjeru, koji trpe užasne patnje zbog rata. Naša eparhija je odmah pritekla u pomoć svim svojim  sredstvima i mogućnostima, bilo za pomoć braći i sestrama u Ukrajini, ali i za pomoć izbjeglicama koji su pristigli u našu domovinu Hrvatsku. Pozivam vas, braćo i sestre, da i dalje pomažete našoj ukrajinskoj subraći u nevolji te da im otvorite svoja vrata i svoja srca kako bi u trenucima patnje osjetili istinsku bratsku podršku svih, a osobito nas svećenika i vjernika  iz Križevačke eparhije. Neka naši svećenici posvete maksimalnu karitativnu i pastoralnu skrb te duhovnu  utjehu za Ukrajince pristigle u naše krajeve, svima koji su potrebni treba podijeliti svete tajne, osobito ispovijedi i pričesti, poštivajući  pritom vjersku pripadnost svakoga od njih i slobodu njihove savjesti.

Molimo se za mir u Ukrajini, ali i za mir u cijelom svijetu. Molimo uskrslog Krista da zaustavi bolesti, ratove i patnje ljudi u svijetu i da, unatoč dekadenciji u koju je svijet ušao, podari milosrđe i ljubav svim ljudima”, istaknuo je biskup Stipić.

Pozvao je svećenstvo i vjernike na solidarnost s izbjeglima: ”Ovom prigodom posebno apeliram na sve državne institucije u Republici Hrvatskoj, kao i na poslodavce, da pomognu naći zaposlenje ukrajinskim izbjeglicama, strogo pazeći kako ne bi dolazilo do nezakonitog i nemoralnog iskorištavanja izbjeglica. Potplaćeni posao i nemoralno iskorištavanje nezaštićenih ukrajinskih žena i djece bio bi strašan, u nebo vapijući grijeh”.

 Obraćajući se izbjeglim Ukrajincima vladika Stipić naglasio je: ”Dragi prognanici iz Ukrajine koji ste se danas skupili ovdje u katedralnom hramu Presvete Trojice u Križevcima! Naša grkokatolička eparhija ima bogatu povijest dužu od 400 godina. Već više od 120 godina u našoj sredini žive Ukrajinci, vjernici i svećenstvo koji čine trećinu naših vjernika u eparhiji. Stoga nam nije nepoznat ni jezik, niti kultura i tradicija ukrajinskog naroda.

Današnjim susretom, molitvom i zajedničkim druženjem koji slijedi, želimo vam pokazati da niste sami i da smo mi Hrvati uz vas u vašoj nevolji i potrebi. Znamo za vašu tragediju  i razumijemo je jer smo i sami slično proživjeli. Možda danas nećemo riješiti problem poginulih i nestalih  rođaka i članova vaših obitelji, nećemo riješiti srušene domove i uništene škole i bolnice u vašoj zemlji, ali vam želimo dati nadu. Jer čovjek koji ima nadu sve može. Molimo se  ovdje za vas  i za  vaše bližnje u Ukrajini svakog dana.

Danas nas ovdje nije sabrala tragedija i nevolja nego vjera u Uskrsloga Gospoda Isusa Krista. On donosi radost tamo gdje je tuga, on donosi nadu tamo gdje nema nade, on donosi život tamo gdje je nastupila smrt. Mi smo danas dokaz da je Krist uskrsnuo iz mrtvih. Neka nam uskrsli Krist donese nadu ljubav praštanje i životni mir i radost”, zaključio je križevački vladika.