Prof. Grubišić iznio je razmišljanja o odnosu između kreposti, prirodnih prava i ekonomske slobode te pojasnio kako se spomenuti pojmovi odnose na koncept solidarnosti. Počeo je definiranjem prirodnih prava – prava na život, osobnu slobodu i slobodu izbora te prava na privatnu imovinu. Istaknuo je kako su ta prava neotuđiva i da se ne mogu umanjiti, osim ako se time ne narušavaju ista prava drugih ili nanosi šteta drugima. Iznio je promišljanje o konzervativizmu kao svjetovnoj podlozi za formiranje stavova o društvu, naglašavajući važnost trajnog moralnog poretka, poštivanja tradicije, razboritosti i ograničenja političke moći.

Dotaknuo se i odnosa između prirodnih prava, dostojanstva te interesa i potreba pojedinca, navodeći razliku između prirodnih prava i interesa/potreba koji se ponekad pogrešno proglašavaju pravima. Poseban naglasak stavio je na ekonomsku slobodu pojedinca, koja uključuje slobodu izbora vezanu za rad, potrošnju, štednju/investiranje i darivanje. Istaknuo je da uz ekonomsku slobodu dolazi i odgovornost.

Voditelj tribine profesor hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji u Požegi Miroslav Paulić analizirao je dinamiku poslovnog ekosustava, gdje svi dionici teže ostvarenju vlastitog interesa, ali moraju biti obazrivi prema interesima drugih. Upozorio je na opasnost državnog kapitalizma, gdje pojedini dionici imaju moć arbitrarne prisile nad ostalima. Osvrnuo se i na „paradoks kapitalizma“ ili nerazumijevanje slobodnog tržišta, ističući da slobodno tržište nije igra nulte sume, već da se temelji na obostranoj koristi. Važan dio izlaganja posvetio je jednakosti šansi i prilici, gdje se prilika definira kao kombinacija talenata, sposobnosti, ekonomske slobode i truda pojedinca, dok je jednakost šansi nepostojanje arbitrarnih prepreka za korištenje prirodnih prava.

Izlaganje je zaključio analizom razvoja od spontane solidarnosti (na slobodnom tržištu), preko eksplicitne solidarnosti (dobrovoljno odvajanje bogatstva za one koji nisu odgovorni za svoje postupke), do kršćanske ljubavi (dobrovoljno odvajanje uz krepost razboritosti).

Nakon održanog izlaganja uslijedila je tematska rasprava.

Na posljednjoj ovogodišnjoj korizmenoj tribini u četvrtak, 10. travnja dječji psiholog i psihoterapeut Matej Čuljak govorit će o temi „Nada – djelotvorna snaga za nas i našu djecu“.