U homiliji je fra Kristijan, nadovezujući se na prvo čitanje iz Knjige Postanka, istaknuo da je čovjek središte Božjega stvaranja. Bog prilikom stvaranja posvećuje sedmi dan. Pobožni Židovi strogo su se čuvali bilo kojeg oblika rata u Dan subotnji. Sv. Josip Radnik nam poručuje da je čovjeku za ostvarenje potreban rad, ali mu je prijeko potreban i odnos s Bogom, rekao je.

Sveti Dujam podnio je mučeničku smrt prilikom teških vremena za Crkvu, no fra Kristijan je istaknuo da se ne smije zaboraviti da prema službenim podacima, gotovo 360 milijuna kršćana u današnjim vremenima, na različitim mjestima na Zemlji, podnosi različite vrste progona i diskriminacija pa čak i mučeništva, samo zato što su kršćani. Nažalost, danas se rijetko može čuti o progonima kršćana i mučenicima današnjice, kazao je.

Također je iskoristio priliku i podsjetio vjernike da se hrvatski narod toga dana, osim što slavi sv. Josipa Radnika, sjeća Vojno-redarstvene akcije „Bljesak“. Istaknuo je da su mnogi Hrvati tijekom Domovinskog rata, poput sv. Josipa, morali bježati u neizvjesnost, napustiti svoja ognjišta. No, njihova je snaga bila u tome što su sve prepustili Božjoj providnosti.

Na kraju homilije, fra Kristijan je kazao da moraju biti zahvalni Bogu što danas žive u miru, slobodnoj državi, mogu ispovijedati bez progona svoju vjeru zahvaljujući brojnim kršćanskim mučenicima, i hrvatskim braniteljima. Upravo zato imaju odgovornost, zbog svih mučenika i onih koji su dali svoje živote za vjeru i slobodu, moliti i sklapati svakodnevno ruke te na taj način Bogu neprestano zahvaljivati za sve što im je omogućio. Ima razloga za nadu i budućnost jer je krv mučenika sjeme novih kršćana, zaključio je.

Uz fra Kristijana misu je suslavio katedralni župnik don Ante Mateljan. Pjevanje je predvodio je Mješoviti pjevački zbor Svete obitelji sa Sukoišana. Na kraju slavlja otpjevane su pohvale u čast sv. Dujma.

Nakon mise je u kripti sv. Lucije otvorena izložba radova „Sveti Dujam“ slikara i kipara prof. Josipa Botterija Dinija. Program je vodio župnik Mateljan, a u glazbenom dijelu su nastupili Mihovil Peko i Romina Kirilenko. „Ova izložba u čast svetoga Dujma, našega zaštitnika i svjedoka vjere, u ovom neobičnom, a nama tako dragom prostoru, u kripti sv. Lucije, u okviru devetnice sv. Dujmu, daje nam prigodu zagledati se, ne samo u slike koje su pred nama i koje pričaju priču o svetom Dujmu i njegovom svjedočanstvu vjere, nego i u dubinu nas samih. Pozvani smo da i sami postanemo ‚svjedoci‘, odnosno mučenici, umjetnici života“, istaknuo je don Ante.

Na kraju je zahvalio prof. Botteriju Diniju koji je ustupio svoje radove za izlaganje, dok je u tijeku, od travnja do lipnja, retrospektivna izložba njegovih radova u Klovićevim dvorima.

Josip Botteri Dini rođen je u Zagrebu 3. lipnja 1943., nakon čega se njegova obitelj preselila u Split, gdje živi i danas. Studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu započeo je 1964. godine. Predavali su mu profesori poput Ljube Ivančića, Ferdinanda Kulmera, Vjekoslava Paraća, Krste Hegedušića, Ive Režeka, i drugi. Diplomirao je 1968. godine u klasi Miljenka Stančića. Živi, stvara i likovno djeluje u Splitu i Bolu, kao i rodnom Zagrebu, uz to često putujući svijetom. Više od 100 javnih djela prof. Josipa Botterija Dinija može se vidjeti diljem Hrvatske i svijeta. Propitujući duh vremena reagirajući na njega ostvario je jedinstven slikarski opus unutar suvremene umjetnosti, osobito na području sakralne umjetnosti prepoznatljivim i osebujnim likovnim interpretacijama biblijskih sadržaja.