Kao što svi znamo, suočeni smo s jednom od najgorih humanitarnih kriza od Drugog svjetskog rata. Dok svijet poduzima hitne mjere za suočavanje s globalnom pandemijom i globalnom ekonomskom recesijom, kojima doprinose globalne klimatske prilike, moramo također promotriti posljedice tih međusobno povezanih kriza na mir, rekao je kardinal Turkson dodavši kako je vatikanska Komisija za Covid-19 analizirala te implikacije.

Iako su danas nezapamćeno velika izdvajanja u vojne svrhe (uključujući najveće programe nuklearne modernizacije), sadašnjom su krizom nerazmjerno pogođeni bolesni, siromašni, marginalizirani i žrtve sukoba. Sve do sada međusobno povezane krize (zdravstvena, društveno-ekonomska i ekološka) produbljuju jaz ne samo između bogatih i siromašnih, nego i između područja mira, blagostanja i ekološke pravde i područja na kojima se vode sukobi i gdje vladaju oskudica i ekološka devastacija. Bez mira ne može biti izlječenja. Smanjenje sukoba jedina je mogućnost za smanjenje nepravde i nejednakosti. Oružano nasilje, sukobi i siromaštvo doista su povezani u spiralu koja priječi mir, potiče kršenja ljudskih prava i koči razvoj, rekao je kardinal Turkson.

U svom je obraćanju, kao i papa Franjo tijekom Angelusa u nedjelju 5. srpnja, pozdravio nedavnu odluku Vijeća sigurnosti UN-a da odobri globalni prekid vatre. Ne možemo se boriti protiv pandemije ako se borimo ili se pripremamo boriti jedni protiv drugih, primijetio je kardinal koji je ujedno pozdravio odluku 170 zemalja svijeta da prihvate UN-ov apel o prekidu oružanih sukoba. Ali jedno je pozvati ili odobriti izjavu o prekidu vatre, a drugo provesti je u djelo. Da bismo to učinili, moramo zamrznuti proizvodnju i trgovinu oružje, upozorio je kardinal Turkson.

Kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson. Foto: Vatican Media

Trenutne međusobno povezane krize (zdravstvena, društveno-ekonomska i ekološka) pokazuju hitnu potrebu za globalizacijom solidarnosti koja će odražavati našu globalnu međuovisnost. U posljednja dva desetljeća međunarodna stabilnost i sigurnost su se pogoršali. Čini se da političko prijateljstvo i sloga u svijetu sve više prestaju biti najviše dobro kojima države teže i za koje su spremne založiti. Nažalost, umjesto da budu ujedinjeni oko općeg dobra protiv zajedničke prijetnje koja ne poznaje granice, mnogi vođe produbljuju međunarodne i unutarnje podjele. U tome smislu, pandemija, kroz smrtne slučajeve i komplikacije u zdravstvenom sustavu, ekonomsku recesiju i sukobe, predstavlja savršenu oluju! Potrebno nam je globalno vodstvo koje umije obnoviti veze jedinstva i istodobno odbaciti traženje krivca, uzajamno optuživanje, šovinistički nacionalizam, izolacionizam i druge oblike egoizma. Kao što je papa Franjo rekao prošlog studenog u Nagasakiju, moramo „razbiti ozračje nepovjerenja“ i spriječiti „eroziju multilateralizma“. U interesu izgradnje održivog mira, moramo promicati kulturu susreta u kojoj će muškarci i žene jedni druge promatrati kao članove iste ljudske obitelji koji dijele isto uvjerenje. Solidarnost. Povjerenje. Susret. Zajedničko dobro. Nenasilje. Vjerujemo da su to temelji stvarne ljudske sigurnosti, rekao je prefekt Dikasterija za služenje cjelovitom ljudskom razvoju na tiskovnoj konferenciji „Pogled u budućnost. Graditi mir u vrijeme Covid-19“..

Crkva snažno podupire projekte izgradnje mira koji su neophodni da bi zemlje zahvaćene ili nedavno izašle iz sukoba mogle dati primjereni odgovor na pandemiju Covid-19. Bez kontrole oružja nemoguće je osigurati sigurnost. Bez sigurnosti, odgovori na pandemiju ostaju nepotpuni, primijetio je.

Pandemija izazvana virusom Covid-19, ekonomska recesija i klimatske promjene sve jasnije ukazuju na potrebu da se dadne prioritet pozitivnom miru nad uskogrudnim predodžbama o nacionalnoj sigurnosti. Sveti Ivan XXIII. još je prije više od pedeset godina ukazao na potrebu za tom dubokom promjenom dajući novu definiciju mira u smislu priznavanja, poštivanja, čuvanja i promicanja prava ljudske osobe (Pacem in terris, 139). Sada je više no ikad kucnuo čas da države svijeta prijeđu s nacionalne sigurnosti koju se jamči vojnim sredstvima na sigurnost ljudi kao primarnu brigu politike i međunarodnih odnosa. Sada je čas da međunarodna zajednica i Crkva razviju odvažne i maštovite planove za kolektivno djelovanje razmjerno veličini ove krize. Sada je čas za izgrađivanje svijeta koji će bolje odražavati uistinu cjeloviti pristup miru, ljudskom razvoju i ekologiji, rekao je kardinal Turskom u svome obraćanju.