Crkva, znanost i struka o cjepivu protiv koronavirusa

Uz mons. Dugalića gosti su bili i predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Vladinog znanstvenog savjeta dr. sc. Andreja Ambriović Ristov te predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak. Emisiju je uredila i vodila Tanja Maleš.

mons. dr. sc. Vladimir Dugalić

Mons. Dugalić je istaknuo da cjepivo svojim izjavama podržava papa Franjo. Dopuštenje za njega dala je Kongregacija za nauk vjere, a na tome tragu je i dokument kojeg je izdala posebna Papinska komisija za Covid 19 u suradnji s Papinskom akademijom za život. „U dokumentima je donesen stav Crkve, ali su pojašnjeni različiti stupnjevi odgovornosti oko cjepiva kod kojih se pojavljuju moralne dvojbe. Oni koji odlučuju o cjepivu istraživači, znanstvenici, farmaceutske tvrtke, imaju puno veću odgovornost od jednog vjernika, laika, običnog građanina koji nema takvu moć odlučivanja. Tu su istaknuli mogućnost da vjernik pasivno sudjeluje na grijehu drugoga, na materijalni način koji je udaljen od izvorne odluke, upravo zbog zaštite općega dobra. Na taj način su otvorili mogućnost da se i takva cjepiva mogu primiti da budu etički prihvatljiva, ali naglasili su da je dužnost liječnika kao i svih vjernika da zahtijevaju alternativna cjepiva ako postoje i da se napravi pritisak kako bi se napravila druga cjepiva bez moralnih dvojbi. Na taj način Crkva je preporučila cijepljenje i rekla da u ovim slučajevima vjernik može mirne savjesti takvo cjepivo primiti”.

Mons. Dugalić je naglasio da sama obveza cijepljenja nije moralna obveza, ali odluka mora uključiti odgovornost za drugoga. Ako netko odbija cijepljenje onda mora svim drugim načinima izbjeći da bude izvor zaraze za druge. Osvrnuo se i na zabrinutost javnosti o mogućnoj uvjetovanosti cijepljenja. „Referentni dokument za cijepljenje je uputa Kongregacije za nauk vjere. Cijepljenje nije moralna obveza i mora biti dobrovoljno. Nitko ne može nametnuti cijepljenje. Osobno smatram da bilo kakvom prisilom nećemo uvjeriti ljude u opravdanost cijepljenja. Osim toga živimo u jednom demokratskom društvu i pitanje je u kojoj bi mjeri to zadiralo u temeljna ljudska prava – u pravo na privatnost, na slobodu kretanja, koliko bi to bilo u suprotnosti s pravima pacijenata na autonomno odlučivanje… Mislim da bi uvođenje nekih cijepnih putovnica otvorilo niz etičkih pitanja za koja mislim da nam nisu potrebna. Puno je važnije u javnosti progovoriti pozitivno o cijepljenju i uvjeriti ljude u njegovu vrijednost i opravdanost.”

dr. sc. Andreja Ambriović Ristov

„Postoji oklijevanje za cijepljenje ali tu smo i nastojimo objasniti sve pojedinosti o cjepivu jer bolest ostavlja posljedice puno opasnije od mogućih nuspojava cjepiva”, izjavila je dr. Ristov. U osvrtu na kratko vrijeme nastanka cjepiva rekla je kako je svijet na pandemiju jako brzo reagirao, radio je veliki broj znanstvenika i novac za istraživanje našao se odmah. Korišteno je i iskustvo od nastanka mRNA cjepiva i cjepiva za adenovirus koja su brza i učinkovita kada se pojave zaraze. Nadalje je istaknula da testiranje nije bilo skraćeno, napravljeno je sve što je bilo potrebno, a ono što je dodatno ubrzalo testiranje je sama epidemija koja je u tijeku.

„Rado bih se cijepila, ali nisam na redu. Cijepila se moja majka koja ima 80 godina i ozbiljno je bolesna. U prilog cjepivu mogu reći da znanost dugo godina radi na tome. Doktorirala sam na adenovirus vektorskim cjepivima i znamo da ta cjepiva dobro rade. Toliko su puta ispitana tako da nema zadrške da je cjepivo sigurno. Nuspojave su male, a za osobe koje su alergične na pojedine sastojke postoji preporuka da se ne cijepe. Od cjepiva se ne može dobiti bolest. Osobe koje su oboljele bile su za vrijeme cijepljenja u periodu inkubacije”, rekla je dr. Ristov. Dodala je da cijepljenje nije stvar pojedinca, već populacije. Iako se govori o broju od 70%, obzirom da je bolest vrlo zarazna i da su se pojavile nove varijante koje se brže šire, moguće je da će biti potreban i veći postotak da bi se bolest kontrolirala. Uz starije osobe, medicinsko osoblje i rizične osobe, preporučila je da se cijele i mladi jer oni imaju asimptomatsku bolest i mogu širiti infekciju kao i osobe koje su preboljele bolest.

doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak

Dr. Čivljak se cijepio prvi radni dan kada se cjepivo pojavilo u Hrvatskoj i preporučio ga je i drugima. Kao predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva istaknuo je da su preispitali postoje li dokazi o moralnosti cjepiva i dali su preporuku za korištenje. Govoreći o sigurnosti cjepiva izjavio je da apsolutne sigurnosti nema te da se mišljenje donosi na osnovu odvagivanja korisnosti cijepljenje. „Ukoliko se dokaže da su nuspojave ozbiljnije i da ugrožavaju ljudsko zdravlje mi ćemo promijeniti svoje mišljenje”, rekao je dodavši da je prerano govoriti o nedovoljnom odazivu na cijepljenje, jer je u Hrvatskoj ono tek počelo. Odgovarajući na upit jesmo li izgubili gripu, a dobili koronu, rekao je kako su mjere oko korone doprinijele tome da su manji kontakti među ljudima doveli do sprječavanja gripe. „Bojazan oko infekcija gripe i korone bila je opravdana jer bi oba virusa izazvala brojne poteškoće”, rekao je dr. Čivljak.