Čuvarica hrvatskog identiteta dr. Agneza Szabo gostovala u Aktualnom
Aktualno - Agneza Szabo i Tanja Maleš / Foto: Dario Zürchauer
Prof. dr. sc. Agneza Szabo, dobitnica godišnje nagrade HURiNA „Brončani mikrofon“ gostovala je u petak 9. listopada u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija.
Hrvatska udruga radijskih nakladnika (HURiN) nagradila je dugogodišnju suradnicu HKR-a dr. Szabo u kategoriji Radijska dostignuća. Na nagradi joj je čestitao i HKR, a u Aktualnom je dobitnica Brončanog mikrofona podijelila dio svojega bogatog životnog i profesionalnog iskustva.
Dr. Szabo rođena je 1938. u Rezovcu kraj Virovitice. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu doktorirala je povijest 1983. Počasni doktorat Filozofskog fakulteta Družbe Isusove primila je 2013. Od osamostaljenja Hrvatske do 2000. bila je stručna savjetnica u Ministarstvu prosvjete i športa. Trenutno na HKR-u uređuje rubrike „Hrvatski kutak za povijesni trenutak“ i „Pape i Hrvati“ u emisiji „Vremeplov“ koja se emitira svakoga dana u 12:15.
Gostujući u Aktualnom u povodu dobivanja nagrade, prof. Szabo istaknula je kako se za hrvatsku baštinu zainteresirala još u djetinjstvu. U njezinoj se obitelji mnogo razgovaralo o povijesti. Kao dvije posebne teme izdvojila je Austro-ugarsku monarhiju, za kojom je njezin otac jako žalio, te bana Josipa Jelačića.
S druge strane, u školi je učila drugačiju povijest u kojoj su kardinal Stepinac, Sveta Stolica, pape, ban Jelačić bili „ruženi“. Prof. Agneza je prema savjetu roditelja naučila što su učitelji od tražili, ali je takve podatke smatrala neistinitima. Kao najbolja učenica povijesti u sedmogodišnjoj školi, primila je i nagradu – atlas, kojeg je posjedovanje 50-ih godina bilo, kako je rekla, jako rijetko.
Također, istaknula je važnost pohađanja vjeronauka. Dok je u Osijeku pohađala gimnaziju potajno je odlazila k isusovcima. Tako je imala pristup drugačijim povijesnim podacima i literaturi. Na taj je način „vidjela jednu i drugu stranu povijesne medalje“.
Stoga je dr. Szabo istaknula važnu ulogu Crkve i obiteljskog odgoja u formaciji osobe. Naglasila je da ljudi trebaju uspostaviti suradnju s Crkvom – najprije sa svećenicima, zatim čitati katolička glasila i literaturu kako bi imali istinite katoličke informacije. „Morate poznavati odakle ste, tko ste, što ste i kamo na kraju krajeva idete“, naglasila je.
Od brojnih znanstvenih projekata i poslova, prof. Szabo osvrnula se na razdoblje dok je u Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske bila stručna savjetnica za udžbenike povijesti u osnovnim i srednjim školama. Tako je uklanjala jugokomunističku ideologiju iz knjiga i hrvatskih povijesnih zemljovida. To je učinila i sa svim školskim udžbenicima u koje je kao glavnu temu uvrstila Hrvatsku u europskom kontekstu. Također, izradila je i program za nastavu povijesti u školama. Međutim, 2000. otkazana joj je suradnja s ministarstvom kao i sa HRT-om. Od tada se zauzeto angažirala u programu HKR-a kojem je izrazila veliku zahvalnost. „Gospodinu puno dugujem pa onda vama“, rekla je profesorica.
Suradnju s HKR-om započela je 1998. surađujući s urednicom Snježanom Kirinić Grubić u emisiji „Povjestice“. Danas je vrlo zapažena njezina rubrika „Pape i Hrvati“ u kojoj slušatelje upoznaje s odnosima Hrvata i Svete Stolice, koji su bili važni i prije nastanka Republike Hrvatske. Neke otkrivene podatke u tom području nije smjela „izgovarati u vrijeme komunističkog režima“, ali „došlo je vrijeme Katoličkog radija kad se to smije reći“, kazala je dr. Szabo. „Bez Svete Stolice teško bi se hrvatski narod održao“, pogotovo bez Ivana Pavla II., zaključila je.
Dr. Szabo bila je i u komisijama za beatifikaciju dvojice hrvatskih slugu Božjih – Josipa Stadlera i Ante Gabrića. „Bosne i Hercegovine i Hrvata tamo ne bi bilo i ne bi opstali“ bez Stadlera koji je „postavio temelje Katoličkoj Crkvi gradnjom crkava, osnivanjem redova i dozivanjem redovnika u BiH“, istaknula je.
„Isus radi sa mnom i da on sa mnom ne radi ne bih mogla“, kazala je prof. Agneza o tomu kako uspijeva uskladiti sve svoje aktivnosti. Naglasila je da je prema poruci 2. vatikanskog sabora pokušavala u svojem radu uvijek „pružiti ruke drugima i drugačijima i graditi mostove“. „Ako sam to barem nešto uspjela, nije moje nego Gospodinov dar i milost, i njemu hvala i svima onima koji su mi pružali ruke za suradnju“, zaključila je dr. Szabo, koja je svoj život posvetila očuvanju hrvatskoga identiteta.
prof. dr. sc. Agneza Szabo / Foto: Dario Zürchauer
ravnatelj HKM-a mons. Fabijan Svalina predaje nagradu HURiNA „Brončani mikrofon“ dr. Szabo / Foto: Dario Zürchauer