Caritas Srbije nastojao je što prikladnije reagirati u kriznim situacijama, a s dvije ima i neposredna nedavna iskustva: poplave na rijekama u Srbiji tijekom 2014. godine, te migrantska kriza u posljednjih pet godina. Caritas je uložio velike napore da se prilagodi novonastaloj situaciji i da u što većoj mjeri odgovori na aktualne izazove i pruži pomoć ugroženome stanovništvu. Već s prvim danima izvanrednoga stanja, sredinom ožujka, Caritasovi djelatnici i volonteri u svih pet (nad)biskupija u Srbiji brzo su se organizirali kako bi pružili pomoć svojim starijim i nemoćnim bližnjima kojima je bilo zabranjeno napuštati domove. Oni su na sebe preuzeli odlazak u trgovinu i po lijekove, plaćanje računa, šetanje kućnih ljubimaca i obavljanje drugih poslova koji podrazumijevaju izlazak iz kuće. Primjera radi, budući da su zbog epidemije i proglašenoga izvanrednog stanja narodne kuhinje bile zatvorene, volonteri Caritasa Šapca su korisnicima ove usluge dostavljali na kućne adrese konzervirane i suhe obroke.

Budući da je epidemija ubrzo počela ostavljati i teške ekonomske posljedice koje su najviše pogodile upravo najsiromašnije, Caritas je širom zemlje počeo podjelu paketa pomoći s osnovnim prehrambenim namirnicama i sredstvima za higijenu najugroženijem stanovništvu. U teškim trenucima, donacije građana i gospodarstvenika bile su iznimno značajne.

„Veliki izazov, naročito na samom početku krize, predstavljalo je osiguravanje zaštitne opreme. Caritas je uspio osigurati strojeve i materijal za šivanje zaštitnih maski, te se migrantima koji borave u prihvatnim centrima u Vranju, Bujanovcu i Principovcu (kod Šida) koji znaju šivati pružila prilika dati doprinos u borbi protiv širenja zaraze“, rekao je ravnatelj Caritasa Srbije vlč. Ivica Damjanović. „Ovi su ljudi pravi primjer odgovornosti i solidarnosti i vrijedno su radili kako bi sašili zaštitne maske za one s kojima dijele sudbinu, ali i za mnoge druge. Primjera radi, 600 maski sašivenih u prihvatnom migrantskom centru u Vranju donirano je Infektivnom i Onkološkom odjelu Zdravstvenog centra u tom gradu“, rekao je Damjanović.

Održavanje osobne higijene korisnika, kao i njihovoga životnog prostora, od osobitog je značaja u doba epidemije. Stoga Caritas u Srbiji nastoji da se i usluge pranja rublja i kupanja socijalno ugroženog stanovništva odvijaju nesmetano, te se i ove usluge pružaju svudje gdje tehničke mogućnosti to dozvoljavaju.

Izvanredno stanje koje je u Srbiji trajalo od 15. ožujka do 6. svibnja nije zaustavilo ni obavljanje Caritasovih redovitih, možda i najvažnijih aktivnosti: pomoći u kući i pružanja njege starijima, bolesnicima i nemoćnima, osobama s invaliditetom i s mentalnim poteškoćama. „Sve usluge su pružane na kućnim adresama naših korisnika, budući da su dnevni boravci i centri bili zatvoreni. Ovakve socijalne usluge pružale su se neometano u Šapcu, Valjevu, Zrenjaninu, Aleksincu, Srijemskoj Mitrovici i drugim Caritasovim centrima. Budući da su stariji i osobe s invaliditetom najranjivije kategorije stanovništva, poduzimaju se rigorozne mjere zaštite od širenja virusa, jer su prioriteti čuvanje zdravlja korisnika, ali i Caritasovih djelatnika i volontera. Pri tome je bitno istaknuti da je i sama volonterska baza Caritasa bila smanjena, budući da veliki broj volontera Caritasa pripada skupini starijih osoba koja je zdravstveno najrizičnija i kojoj tijekom izvanrednog stanja nije bilo dopušteno kretanje“, izjavio je djelatnik u sjedištu beogradskog Caritasa Slobodan Milošević.

„Stariji sugrađani imaju povjerenje u Caritasove volontere. Uglavnom se poznajemo iz crkve ili susjedstva. Pozivali smo sve mlade da misle na svoje starije susjede. Njima je pomoć u vidu pribavljanja hrane i lijekova puno značila, ali im je još više značila ljudska pozornost i skrb. Lagodnije su se osjećali kada su svoje svakodnevne poslove povjeravali ljudima koje poznaju i u koje imaju povjerenje“, posvjedočio je dugogodišnji Caritasov volonter iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Zemuna Marko. Svi kapaciteti Caritasovog centra „Sveta Anastazija” iz Srijemske Mitrovice bili su usmjereni na službe pružanja pomoći i njege u kući, uključujući i palijativnu skrb. Caritasovo osoblje imalo je dopuštenje za kretanje i tijekom policijskoga sata (koji je trajao od 17, 18 ili 19 sati do 5 sati idućega dana, ovisno o prilikama), kako bi korisnici uvijek blagovremeno mogli dobiti potrebitu pomoć. Tijekom izvanrednoga stanja mitrovački Caritas realizirao je gotovo 1100 kućnih posjeta.

Kako bi se zdravlje ljudi zaštitilo, Caritas Srbije svoj je uredski rad prilagodio okolnostima. Sve aktivnosti koje je bilo moguće realizirati online, preusmjerene su na ovaj način obavljanja. Savjetnici regionalnoga projekta ekonomskog osnaživanja mladih „YourJob“ svojim su korisnicima pružali usluge online. Organizirani su online treninzi i obuke, koje su mladi iz Aleksinca, Rume i Zrenjanina mogli pohađati. Online treninzi „mekih vještina“, poput prodaje, upravljanja vremenom, pisanja životopisa i slične obuke naišle su na izvanredni odaziv mladih. Slično je bilo i s Caritasovim Savjetovalištem za povratnike po sporazumu o readmisiji – savjetnice su korisnicima bile dostupne putem telefona, društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju. Ni rad na projektima čiji je cilj poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, poput projekta „SOCIETIES“, nije obustavljan. Kontakt je održavan s udrugama osoba s invaliditetom i mentalnim smetnjama, kojima Caritas Srbije nastoji pružiti podršku, sukladno svojim mogućnostima.

„Caritas Srbije nastavlja ispunjavati svoju misiju, a to je očuvanje i promidžba dostojanstva ljudi i pružanje pomoći svima, bez obzira na njihovu vjeru, naciju ili drugu pripadnost, a posebice osobama koje žive na marginama društva: starijim licima, usamljenima, bolesnima, siromašnima i osobama s mentalnim poteškoćama“, zaključio je vlč. Damjanović.