Nakon predstavljanja zagrebačkoj publici u prostoru Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU-a prije nekoliko mjeseci, izložba fotografija o Carlu Fontani došla je u Dubrovnik te je dr. Jasenka Gudelj zahvalila organizatorima na podršci i mogućnosti postavljanja izložbe kako bi se djelo jednog od najvažnijih talijanskih arhitekata iz druge polovice 17. i prve polovice 18. stoljeća približilo i dubrovačkoj publici. Istaknula je i kako je u predgovoru kataloga izložbe dubrovački biskup Mate Uzinić povezao misao velikog Marina Držića s ovom izložbom, ustvrdivši kako ona omogućuje da „doživimo ovo malo mirakulo – Rim iz Dubrovnika gledati“.

Profesor sveučilišta u Camerinu (Macerata) i stručnjak za talijansku baroknu arhitekturu dr. Giuseppe Bonaccorso kazao je kako se Carlo Fontana smatra posebno velikim arhitektom rimskog baroka i pripada generaciji koja je nastupila na scenu nakon smrti Gianlorenza Berninija. On predstavlja spojnicu između raskošne i gotovo megalomanske arhitekture 17. stoljeća i nešto racionalnije i klasičnije arhitekture koja se pojavljuje krajem tog i početkom 18. stoljeća. Fontana je projektirao za mnoge talijanske velikaške obitelji, europske kraljevske dvorove, ali naravno ponajviše za pape njegovog doba: Inocenta XII., Grgura XV. i Klementa XI. Za razliku od njihovih prethodnika iz prve polovice 17. stoljeća, njihovi su urbanistički poduhvati bili više usmjereni utilitarnoj arhitekturi i nešto skromnijim urbanističkim zahvatima u gradsko tkivo grada Rima.

Osim fotografija čiji su autori, između ostaloga, i neki od značajnih talijanskih suvremenih arhitekata, na izložbi su prezentirani i kratki isječci iz danas već klasičnih filmskih djela, a koja su snimana na lokacijama i u građevinama koje je Fontana projektirao.

Ambiciozan i principijelan, Carlo Fontana jedan je od onih arhitekata koji je radio na oblikovanju Rima onakvim kakvim ga dijelom poznajemo i danas. Izložbom se kroz crno-bijele umjetničke fotografije želi istaknuti važnost njegovih zamisli za izgled kasnobaroknoga Rima, ali i podsjetiti na njegove utjecaje na arhitekturu na našoj obali, prvenstveno na poslijepotresnu obnovu Dubrovnika.

Moderator otvaranja bio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, a izložba će biti otvorena do 22. travnja.

Izložbu prati katalog s tekstovima dr. Gudelj i dr. Bonaccorsa u kojima se detaljnije objašnjavaju Fontanine veze i kontekst europske barokne arhitekture koji je on ustvari dijelom kreirao.

Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Accademia Nazionale di San Luca iz Rima, Talijanskoga centra za kulturu iz Zagreba / Istituto Italiano di Cultura – Zagabria i Dubrovačke biskupije, a u suradnji sa Scuola di Archittetura e Design – Università di Camerino, Comune di Gennazzano i Hrvatskim muzejem arhitekture HAZU iz Zagreba uz podršku Državnoga arhiva u Dubrovniku koji je osigurano tehničku podršku i ustupio atrij Sponze za održavanje ove izložbe.