Riječ je o 11. filmu snimljenom u organizaciji Hrvatske mariološke baštine, udruge Prosoli, Laudato TV te uz podršku Vijeća za kulturu HBK kao i Hrvatskog sabora. Autorica s uhodanim timom bilježi preko kamere specifičnosti mariološke baštine svake od hrvatskih biskupija, a u njima pokazuje povijest crkve, umjetnost, glazbu i običaje.

Plodnu autoricu s područja povijesti hrvatske književnosti i profesoricu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Ogulin Ana Krznarić. Dr. Mihanović-Salopek istaknula je da svaka biskupija ima svoju specifičnost u arhitekturi, a svima je zajedničko da su se Hrvati zbog teške povijesti redovito utjecali Majci Božjoj. Ono po čemu je specifična Gospićko-senjska biskupija je glagoljica kao nematerijalno kulturno dobro. Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić navodi u filmu podatak da je Majci Božjoj posvećeno 18 župa, dok ima još 24 crkve ili kapele izgrađene u čast Blažene Djevice Marije. Patnja kojom su Hrvati bili izloženi u povijesti ojačala je njihovu vjeru, istaknuo je biskup Križić.

Autorica u filmu kamerom putuje od Lipe na Dobri i Gospe Karmelske na sjeveru, pa do Palanke i Marije pomoćnice na Zrmanji na jugu, od Male Gospe u Boričevcu, pa do Gospe od Arta u Senju. Pozornost je data i marijanskim svetištima Krasnom i Oštarijama.

Nakon predstavljanja filma predsjednik Društva prijatelja glagoljice i profesor na FER-u u Zagrebu dr. Darko Žubrinić govorio je o značenju glagoljaštva na području biskupije, s težištem na plodnog autora više knjiga s glagoljaškom baštinom fra Petra Runju koji je jedna dio života pastoralno djelovao u Ogulinu. Dr. Žubrinić istaknuo je da se knjige na glagoljici mogu naći u knjižnicama čak 27 zemalja Europske unije. Glagoljica je i značajno političko oružje posebno u Istri jer je pripomogla da se Istra nakon Drugog svjetskog rata pripoji matici zemlji.