Tema doktorskog rada je Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Tončija Matulića i prof. dr. sc. Josipa Grbca. Predsjednik povjerenstva za obranu doktorata je bio doc. dr. sc. Mislav Kutleša, a vanjske članice prof. dr. sc. Dubravka Hrabar i prof. dr. sc. Ana Borovečki.

Doktorski rad na interdisciplinarni način ulazi u meritum aktualne zakonske, moralne i bioetičke problematike, ukazujući na pitanje pobačaja. Nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske razgraničuje pravo na život i pravo na samoodređenje Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Temeljem sedam prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona s Ustavom, Ustavni je sud Republike Hrvatske donio Rješenje broj U-I-60/1991 i dr. od 21. veljače 2017. s Izdvojenim mišljenjem.

Ovaj doktorski rad predstavlja prvo, a nesumnjivo i jedinstveno istraživanje ovakve vrste u hrvatskom teološkom kontekstu te na taj način daje dublji i cjelovitiji pogled na tumačenje recentnih ustavnosudskih odluka o pobačaju, te samim time predstavlja izvorni znanstveni rad. Rad interdisciplinarnim pristupom nastoji iz perspektive biomedicinskih, društvenih i humanističkih znanosti sagledati spomenutu problematiku, poštujući pritom zahtjeve bioetičke discipline koja ovim doktorskim radom dobiva još jednu potvrdu i obogaćenje.

Doktorski rad pridonosi sustavnoj kritičkoj raščlambi i boljem razumijevanju i vrjednovanju suvremene zakonske-pravne problematike namjernoga pobačaja te statusa ljudskog embrija i prava na život kao temeljnoga inherentnoga i neotuđivog prava svakog ljudskog bića od začeća i to u svjetlu teološko-bioetičkih načela i katoličkog nauka.

Doktorski rad Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju konceptualno je podijeljena u tri tematske cjeline, strukturirane provedenim istraživanjem triju područja.

Prvi dio zakonodavno-pravne tematske cjeline podijeljen je u dva poglavlja i ima cilj pojasniti razumijevanje hrvatske nacionalne zakonske regulative pobačaja koju uređuje Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine te prikazom Rješenja Ustavnog suda broj U-I-60/1991 i dr. od 21. veljače 2017. s Izdvojenim mišljenjem jednog ustavnog sudca. Drugi dio doktorskog rada pristupio je bioetičkom vrjednovanju pobačaja iz perspektive biomedicine i embriologije gdje je postavljena hipoteza kako biološko-embriološke znanstvene spoznaje plauzibilno potvrđuju nastanak novog jedinstvenog genetskog materijala spajanjem gameta suprotnih spolova, odnosno kako spajanjem jezgre spermija s jezgrom jajne stanice nastaje zigota koja je početna stanica novonastalog organizma s posve novom genetskom strukturom te je trenutak začeća početak života novog čovjeka. Treći dio doktorskog rada naslova Teološko vrjednovanje zakona o zdravstvenim mjerama i Rješenja u pitanju pobačaja, fokus istraživanja usmjerio je na vrednovanje pobačaja iz teološko-moralne perspektive. Njime se pokušala verificirati hipoteza, oslonjena na spoznaje biomedicinsko-embrioloških znanosti o početku života, kako je novi genetski materijal nastao začećem individualno ljudsko biće, osoba u razvojnoj fazi. Prekid razvojne faze označava kraj individualnog života, a iz teološke perspektive isto se smatra ubojstvom nerođenog čovjeka.

Završni i ključni dio doktorske disertacije donosi Teološko-bioetičko vrjednovanje Rješenja Ustavnog suda kojim se ekspliciraju argumenti utemeljeni na rezultatima istraživanja. Teološko-moralna prosudba Rješenja Ustavnog suda polazi od činjenice kako je Ustavni sud vrhovni tumač Ustava RH i društveni arbitar posljednje instance te polazi od premise da se isti u predmetu pobačaja nekritički svrstava uz vrijednosni sustav moralnog relativizma oprečnog Ustavu RH te se odriče prava tumačenja ustavnih kategorija, što je iz pozicije moralne teologije iznimno moralno dvojbeno.

Autor je na koncu obrane zahvalio svojim mentorima prof. dr. sc. Tončiju Matuliću i prof. dr. sc. Josipu Grbcu, istaknuvši pritom „da mu je njihovo stručno i znanstveno vodstvo u radu, kao i bratska podršku i pomoć na koju je uvijek mogao računati, bila istinska pomoć, ali i osobita čast i privilegija!“.

Na obrani disertacije bili su prisutni don Damirova rodbina i prijatelji te zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić.

Damir Šehić rođen je u Zadru 3. rujna 1988. godine. Nakon završene osnovne škole u Biogradu na Moru započinje srednjoškolsko obrazovanje u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru, gdje je za vrijeme pohađanja gimnazije pitomac sjemeništa Zmajević. 2007. godine upisuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, područni studij Teologije u Rijeci. Uspješno, u roku, završava fakultet 2012. godine i diplomira s temom Veliki pneumatolog Zapada – Aurelije Augustin.

Akademske godine 2015./16. upisuje poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz modula Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve, područje Moralna teologija. Od početka akademske godine 2018./2019. pohađa Papinsko sveučilište Svetog Križa u Rimu – Pontificia Università della Santa Croce, 1. Ciclo di Comunicazione Istituzionale. Za vrijeme boravka u Rimu pitomac je Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima. Od akademske godine 2018./2019. sudjeluje u izvođenju nastave kolegija Osnovna moralna teologija, Bioetika i Socijalni nauk Crkve na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, u suradničkom zvanju naslovnog asistenta.

Pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Tončija Matulića obranio je 2019. godine licencijatski rad iz područja Moralna teologija-bioetika, pod naslovom Pobačaj u perspektivi bioetike i biomedicine. Od rujna 2019. u službi je tajnika zadarskog nadbiskupa.