Dr. Brajša se prvo osvrnuo se na to tko je bio Ruđer Bošković i čime se on bavio. Potom je predstavi dio Boškovićeva rada – određivanje elemenata rotacije Sunca pomoću sunčevih pjega te u čemu je bio njegov doprinos i značaj za današnju znanost. U svom prvom znanstvenom radu 1736., objasnio je dr. sc. Brajša, Bošković je opisao nekoliko metoda na koji način se iz opažanja sunčevih pjega, položaja sunčevih pjega na sunčevom disku, može izračunati položaj Sunčeve osi u prostoru i brzinu njegove rotacije.

„A onda je 50 godina kasnije i sam pristupio takvim mjerenjima i sve to skupa objavio u svojoj posljednjoj knjizi, petoj u petoknjižju djela koja se odnose na astronomiju i optiku“, rekao je dr. sc. Brajša. Nadalje, poručio je i kako je nemoguće govoriti o Boškoviću bez osvrta na njegovu najpoznatiju knjigu „Teorija prirodne filozofije“ uz što je također vezana i metodologija Boškovićeva znanstvenog rada u 18. stoljeću.

Među ostalim, dr. Brajša je pojasnio da postoji nešto gdje je znanost nadležna, što postoji i što je neosporno. Druga je, pak, stvar jesu li rezultati svi konačni i točni. Kao važno je istaknuo činjenicu da je stvarnost veća od onoga što mjeri znanost.

Predavanje je održano u sklopu manifestacije „Mjesec hrvatske knjige“, koji se ove godine odvija pod sloganom „Od priča do otkrića“ te u koju se i ove godine uključila i Biskupijska knjižnica Varaždin. Voditeljica knjižnice Irena Gotal najavila i drugo predavanje u okviru manifestacije na kojem će gost predavač biti prof. dr. don Tonči Matulić. On će u srijedu 4. studenog s početkom u 19 sati govoriti o temi „Što čovjek smije učiniti s onim što je otkrio? Znanost, etika i odgovornost“, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.