„U biblijskoj povijesti mnoge žene imale su važnu ulogu. Neke su bile vrsni uzori onoga što se smatralo pravednošću pred Bogom i ljudima, a druge su bile uzrokom i povodom nevolja. Semitski mentalitet utjecao je na oblikovanje cijele božanske objave, ali nikad nije mogao toliko transformirati tu Objavu, da se u njoj ne bi mogla raspoznati razlika između božanske i ljudske mudrosti“, istaknuo je dr. Maly.

Tijekom izlaganja predstavio je sadržaj i značenje teksta iz Pjesme nad pjesmama i knjige Mudrih izreka, koji metaforički predstavljaju dva pogleda svetog pisca na mudrost, pojašnjavajući njene karakteristike vrijedne divljenja i poštovanja. Ta se dva teksta u suprotnostima mogu nadopuniti i međusobno izgrađivati.

„Uspoređujući zaručnicu iz Pjesme nad pjesmama i ženu iz knjige Mudrih izreka, u Pjesmi o vrsnoj ženi ona je predstavljena kao majka koja poučava u dobroti svoju djecu i ukućane. To je aluzija na personificiranu mudrost, baš onu koja je kod Boga i po kojoj on upravlja svojim stvorenjem, razdjeljujući svakome što mu je potrebno i poučavajući ljude božanskom znanju. Personifikacija mudrosti kao vrsne žene ukazuje na mudrost žene kao dobre savjetnice, poželjne zaručnice, brižne majke, hraniteljice i mudre graditeljice obiteljskog života. S druge strane, tu se ističe i nevrijednost i prolaznost ljepote u usporedbi s unutarnjom mudrošću. Ako Pjesma na pjesmama veliča fizičku ljepotu i tijelo ljubljene, autora pjesme o vrsnoj ženi u knjizi Mudrih izreka zanimaju samo ruke i dlanovi. Ne može se ustvrditi da bi vrsna žena bila superiornija lijepoj zaručnici, da bi jedna bila ‚opipljivija‘ od druge na razini mudrosti. Ali, promatrajući cjelinu knjige Pjesme nad pjesmama, poteškoće koje zaručnik i zaručnica imaju u međusobnom pronalaženju, upućuju na određenu slabost ili nepotpunost tjelesne ljepote. Kao što je Bog zadivljen nad ljepotom svoga stvorenja i muž nad krepošću svoje žene, tako je i zaručnik zaveden ljepotom zaručnice, nastanjuje se uz nju i u njoj“, rekao je dr. Maly.

„Ukoliko zaručnica i njena ljepota predstavljaju ljepotu preporođenog u novom stvaranju koje započinje već sada, a vrsna žena simbolizira istog tog čovjeka kojemu Stvoritelj povjerava da u svojoj slobodi upravlja svime stvorenim, te dvije slike objavljuju mogućnost spoznaje mnogolikosti biblijske mudrosti koja je istovremeno imanentna i transcedentna te ostaje posrednicom između Boga i čovjeka, čovjeka koji traži mudrost kao vrsnu ženu i divi joj se“, poručio je.

Predavač je rekao kako naslov teksta Pjesme nad pjesmama „govori da je to najljepša i najuzvišenija pjesma koja opjevava ljubav zaručnika i zaručnice. Nastala je najvjerojatnije u postsužanjskom i mirnodopskom razdoblju krajem 5. ili 4. st. Stil i način pisanja zbog dodatne plemenitosti odudaraju od narodnog folklora. U njoj zaručnica ima inicijativu, traži ljubljenoga i to odudara od svega što je u društvu onoga vremena bilo uobičajeno“, istaknuo je dr. Maly. Taj tekst predstavlja profinjeni izričaj tjelesne i duhovne ljubavi dvoje zaljubljenih u kojem je sadržana i poruka objavljene transcedentne stvarnosti. Predavač je predstavio analizu toga teksta koji „kroz svojevrsnu igru traženja, gubljenja i pronalaženja, opisuje ljubav dvoje zaljubljenih kroz nekoliko ljubavnih epizoda“.

Dr. Maly opisao je koncentričnu kompoziciju koju predlaže Gianni Barbiero, u kojoj nakon svadbenog intermezza (Pj 3, 6 – 11), slijedi Pjesma o zaručnici. „Sastavljena je u čast veličanja ženske ili muške ljepote, uglavnom za vrijeme svadbenih slavlja. Ta je pjesma u svojoj strukturi uokvirena s dva divljenja: „Kako si lijepa!“. Između toga nalazi se kontemplacija zaručnice kroz sedam slika koje idu od gore prema dolje. Tijelo zaručnice uspoređeno je i povezano s elementima iz prirode, jer iskustvom ljubavi zaručnik ulazi u dodir sa snagom prirode u kojoj se nalazi život“, rekao je dr. Maly.

U pohvali zaručnici vidi se obnovljena ljubav u kojoj zaručnik, vidjevši zaručnicu, biva oduševljen, osjeća ispunjenost zaručnicom bez mane. Prozirni veo jedini je odjevni predmet koji se spominje u pjesmi. „Zaručnik najprije promatra njene oči i to je jedino s čime zaručnik komunicira sa svojom zaručnicom. Koristeći poznate slike, pisac želi svima prenijeti opojenost ljepotom i ljubavlju, nego otkriti taj misterij. U tome pomaže slika koprene“, rekao je predavač.

Uz spomen slika poput dolaska zaručnika na „brjegove smirne i tamjana“, tijelo zaručnice može biti metafora obećane zemlje koju zaručnik treba ljubiti i uživati u njenim plodovima. „I Kod Siraha 24,13 – 17 mudrost se uspoređuje s različitim raslinjem i stablima, s cedrom i smirnom koji se spominju i u Pjesmi nad pjesmama. Privlačnost zaručnice može se personificirati s mudrošću i s njenom životvornom snagom. Spomen potpune ljepote zaručnice podsjeća na opis ljepote svega stvorenoga iz prvog poglavlja Knjige Postanka, jer ljepota zaručnice je poput prvotnog odraza ljepote stvorenoga svijeta bez grijeha i mane. Bog je zadivljen nad ljepotom svoga stvorenja, kao što je zaručnik zaveden ljepotom zaručnice te se nastanjuje u njoj i uz nju. Dakle, zaručnica je slika novog stvorenja čovjeka“, istaknuo je dr. Maly.

Tumačeći opis vrsne žene u Izr 31, 10 – 31, predavač je rekao da uvod u knjizi Mudrih izreka (Izr 1,1 – 7) upućuje prema cilju te knjige, a to je odgoj mladića čiji je cilj sam život. Govor o mudrosti smješta se u obiteljski ambijent iz kojega nikad nije izuzeta majčinska mudrost, a ženski lik predstavlja primjer mudraca.

„Uvod u govor o vrsnoj ženi počinje opomenama gdje se zavodljivost žene i njena pogubnost nalazi uz bok zavodljivosti vina i razvratu koje ono može donijeti čovjeku, koji radi upravljanja zemljom mora čuvati trezvenu glavu. Ta se Knjiga može smatrati enciklopedijom izraelskog života, a na njenom kraju je enciklopedijski opis što bi trebala biti vrsna žena“, rekao je dr. Maly, naglasivši da grčki prijevod hebrejske riječi ‚vrsna žena‘ znači ‚jaka i hrabra žena‘.

„Takva žena je cilj potrage za mudrošću. Kao što knjiga Mudrih izreka počinje pohvalom mudrosti i isticanjem radosti za onoga koji je nađe, knjiga i završava pohvalom vrsnoj ženi i isticanjem radosti muža koji je našao takvu ženu. Pjesma započinje riječima ‚Tko će naći ženu vrsnu?‘ Odgovor nije da je to nemoguće. Možda je rijetka, ali baš zato je neizmjerno vrijedna“, istaknuo je dr. Maly, naglasivši da hebrejska imenica hail može značiti snagu, sreću, bogatstvo, a Vulgatin prijevod posebno naglašava stožernu krepost jakosti.

„U drugim biblijskim mjestima gdje se koristi atribut vrsnosti za ženu, nikada se ne radi o povezanosti uz domaćinstvo, nego se želi istaknuti tjelesne, psihičke i intelektualne kvalitete žena. Opisana je kao marljiva, ne boji se nikakvog napora i spominje se ‚plod ruku njezinih‘, usporediv s plodom utrobe iz Knjige Postanka, Ponovljenog zakona i sl.“, rekao je dr. Maly.

U opisu vrsne žene, redci 19 i 20 najavljuju njene daljnje osobine, a to je otvorenost žene prema potrebitima, njeno milosrđe. „Time se aludira na Ponovljeni zakon i na Izaiju, prema čemu je gesta vrsne žene više čin prihvaćanja i suosjećanja, nego darivanja. U 23. poglavlju pojavljuje se suprug, opisan u svom dnevnom poslu. Žena je opisana kao sposobna za trgovanje, a u 25. retku je jedini spomen odjeće, da je žena odjevena, ali ne fizički, nego „odjevena je snagom i dostojanstvom“.

Prvi i posljednji spomen mudrosti unutar pjesme nalazi se u retku 26 uz pojam hokma, gdje je opisano da žena upućuje pouku, pobožan nauk svojim ukućanima, cijelom domaćinstvu“, rekao je dr. Maly. Istaknuo je da „kao što je Bog poučio svoj narod, i svako dijete u svom domu mora primiti pouku ne samo od oca, nego i od majke. Zadnji redci, 30 i 31, ističu da uloga i važnost žene nemaju samo posljedice za život jednog doma, nego za cjelokupni javni i politički život jedne zajednice. Vrijedna je hvale jer se boji Gospodina. Time se zaključuje pjesma i konkretno zaokružuje knjiga Mudrih izreka“ rekao je dr. Anđelo Maly.

Predavač je napomenuo da je Ivan Zrno student koji ga je nadahnuo da produbi to svoje predavanje. Zrno je za ispit trebao napisati usporedbu ta dva teksta. To je dr. Malyju poslužilo kao temelj dubljeg stručnog razmatranja o mudrosti koju metaforički opisuju biblijski prikazi zaručnice iz Pjesme nad pjesmama i vrsne žene iz knjige Mudrih izreka.