Dr. Matulić smatra da je važno referirati se na tu konstituciju, „važno je znati kako papa Franjo vidi današnju situaciju teologije sveučilišta, Crkvu“, tim više što ta konstitucija nije bila dovoljno u fokusu, a ona daje kontekst „da se dobije fundamentalna moralno teološka perspektiva onoga što smo dobili s papom Franjom“.

Temeljni kriteriji za obnovu i novi zamah doprinosa crkvenih studija u misionarskoj Crkvi

„Pozvani smo baviti se akademskom teologijom, pa i znanstvenom, akademskom moralnom teologijom“, rekao je dr. Matulić, citirajući pitanje pape Franje u br. 4. te konstitucije: „U tom širokom i novom obzoru koji se otvara pred nama, koji trebaju biti temeljni kriteriji za obnovu i novi zamah doprinosa crkvenih studija u misionarskoj Crkvi koja izlazi?“.

Tri činjenice, odnosno naglaska, sadrži to Papino pitanje, rekao je predavač.

„Novi zamah (pokazati u čemu osoba sudjeluje u novom zamahu), drugo: misionarska Crkva – to je misionarska preobrazba na koju je Papa već pozvao u Evangelii gaudium, Crkva koja je misionarski osviještena, ne Crkva ukopana, ne Crkva u bastionu, Crkva sigurnosti, moralne superirornosti, ekonomske i financijske neovisnosti. To se zapravo ne može zvati Kristovom Crkvom. I treće, Crkva koja izlazi, Crkva koja je u kretanju, gibanju“, rekao je dr. Matulić.

Odgovarajući na Papino pitanje, dr. Matulić pojasnio je četiri kriterija koje donosi papa Franjo, „na tragu učenja Drugog vatikanskog koncila i iskustva Crkve sazreloga u ovim desetljećima u njenoj školi. U osluškivanju Duha Svetoga, najdubljih zahtjeva i najaktualnijih pitanja ljudske obitelji“.

„Papa Franjo ističe – najdublji zahtjevi! Dakle, ne možemo ostati na plitkim i površnim zahtjevima, jer tada nismo odgovorili na poziv, nego trebamo ići najdublje. Drugim riječima: ne se brćkati u zamućenoj vodi plićaka, ne ponavljati što su već drugi rekli i što piše u knjigama, nego se odvažiti roniti u duboko more. I isticati najaktualnije teme. Dakle, ne smišljati teme, nego vidjeti koja su to najaktualnija pitanja ljudske obitelji“, potaknuo je dr. Matulić.

Prvi i trajni kriterij je ponajprije kriterij kontemplacije i duhovnog, intelektualnog i egzistencijalnog uvođenja u srce kerigme. „Dakle, kerigma! Ako naše bavljenje moralnom teologijom i teologijom uopće ne doprinosi tome da raste kerigma, a u središtu kerigme je Isus Nazarećanin, raspeti i uskrsli – ako moralna teologija ne služi tome, ne služi ničemu“, upozorio je dr. Matulić.

Prema papi Franji, drugi kriterij u toj konstituciji „tiče se teološkog studija koji je blisko povezan s kerigmom i na njega se nadovezuje, a to je dijalog na čitavom području – ne tek kao taktički stav, nego kao unutarnja potreba za zajedničarskim iskustvom radosti Istine. Istina, pisana velikim slovom I. Dakle, osoba Isusa Krista, za produbljivanje njenog značenja i praktične primjene“ naglasio je dr. Matulić.

„Treći kriterij je interdisciplinarnost i transdisciplinarnost, koje se u svjetlu Objave provode mudro i kreativno. Akademski obrazovni istraživački prijedlog sustava crkvenih studija, na razini sadržaja i metode, obilježava životno i intelektualno načelo jedinstva znanja. Dakle, sinteza. I Drugi vatikanski koncil je rekao da množina znanja i promjena paradigmi, znanstvenih mišljenja, pristupa, pogleda na svijet, izaziva brojne nove probleme koji zahtijevaju novu obradu i nove sinteze“, podsjetio je dr. Matulić, zaključivši, prema papi Franji, četvrtim kriterijem za obnovu i novi zamah doprinosa crkvenih studija u misionarskoj Crkvi koja izlazi – to je hitna potreba umrežavanja među različitim ustanovama. Ne samo međunarodno, nego i nacionalno umrežavanje“, potaknuo je dr. Tonči Matulić.

Dva važna dokumenta kao doprinos izgradnji civilizacije ljubavi

Konstitucija ‘Veritatis Gaudium’ prevedena je na hrvatski jezik u izdanju Kršćanske sadašnjosti. U jednom svesku objavljena su dva važna dokumenta koji žele doprinijeti izgradnji civilizacije ljubavi. Uz apostolsku konstituciju pape Franje, drugi dokument je ‘Odgajati za solidarni humanizam’ Kongregacije za katolički odgoj, što je nastavak na dokument pape Pavla VI. ‘Populorum progressio’ iz 1967. godine.

Kršćanska sadašnjost navodi da, „pozivajući se na dosadašnje dokumente crkvenoga učiteljstva, tim dokumentom papa Franjo daje Opće odredbe o naravi i ciljevima crkvenih sveučilišta i fakulteta kao i općenito o akademskoj zajednici, o upravljanju u tim zajednicama te donosi propise o pojedinim sudionicima, nastavnim planovima i svemu što se odnosi na ustroj tih institucija“.

Taj je dokument, koji se smatra apostolskim ustavom crkvenih sveučilišta i fakulteta, papa Franjo potpisao 8. prosinca 2017. g., a proglašen je 29. siječnja 2018. godine.