DRUGA IZVANREDNA BISKUPSKA SINODA ZA EUROPU "ISUS KRIST KOJI ŽIVI U SVOJOJ CRKVI - IZVOR JE NADE ZA EUROPU"

Sinoda u znaku krize i nade
Sinoda je otvorena 1. listopada svečanim misnim slavljem kojemu je u vatikanskoj bazilici predsjedao papa Ivan Pavao II. zajedno sa sinodskim ocima. U svojoj se propovijedi Sveti Otac osvrnuo na značajke europske povijesti ovoga stoljeća, spominjući pritom koncentracijske logore, gulage i bombardiranja, kao i brojne druge oblike kršenja dostojanstva čovjeka. Poručio je da će sinodski oci ohrabriti narode od Atlantika do Urala, jer Bog poznaje teška iskušenja kojima su bili izloženi. Govorio je i o već iznevjerenim nadama koje je Europi 1989. godine donio pad Berlinskog zida. U današnjoj Europi koju karakterizira politički i gospodarski egoizam, Crkva želi u središte pozornosti staviti Kristovu poruku i pobjedonosnu nadu, za razliku od propalih i čovjeku protivnih ideologija 19. i 20. stoljeća, istaknuo je Papa. U potresnom apelu Sveti je Otac pozvao Europu da se ne obeshrabri i ne prepusti načinima mišljenja koji nemaju budućnosti. Ivan Pavao II. na samom je početku Sinode htio istaknuti ulogu žene u povijesti Crkve i društva na europskom kontinentu, proglasivši suzaštitnicama Europe Edith Stein, Katarinu Sijensku i Brigitu Švedsku. Tri su svetice svojim životima pružile uzor objedinjenja kontemplacije i djelovanja, istaknuo je Papa, izrazivši nadu da će one nadahnjivati sve Europljane, bez obzira koje su vjeroispovijesti i nacionalnosti (vidi Papinu propovijed u rubrici Dokumenti).
Sastav, ustrojstvo i rad Sinode
Na posljednjoj Sinodi u ovome tisućljeću okupilo se 179 sinodskih otaca, od kojih je 79 imenovao papa, 84 su izabrana, 10 je izaslanika ostalih Crkava, 19 je laika – od kojih 9 žena, te posebni izaslanik zajednice iz Taizéa.
U ime Hrvatske biskupske konferencije u radu Sinode sudjeluju predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić te biskup dubrovački Želimir Puljić.
Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine predstavljaju njen predsjednik sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica. Kao promatrače na Sinodi papa Ivan Pavao II. imenovao je Vrhovnu poglavaricu Družbe sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika s. Korneliju Zorić, bolničarku Sanju Horvat, koja studira teologiju na Teološkom institutu u Sarajevu, te stručnjaka za sredstva društvenog priopćavanja Anu Kumi iz Sarajeva
Za potpredsjednike Sinode Papa je imenovao predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Paula Pouparda, kardinala Franciszeka Macharskog iz Krakova, te kardinala Joachima Meisnera iz Kölna. Generalni relator Sinode je kardinal Antonio Maria Ruoco Varela iz Madrida, a kardinal Dionigi Tettamanzi iz Genove na čelu je komisije zadužene za pripremu završnog dokumenta Sinode.
Sinoda ima dva posebna tajnika – nadbiskupa Jozefa Miroslawa Zycinskog iz Lublina u Poljskoj te pomoćnoga westminsterskog biskupa Vincenta Nicholsa.
Sudionici Sinode se nakon završetka izlaganja u kolegijalnom sjedištu okupljaju u devet radnih skupina koje su organizirane prema jezičnim skupinama: 3 za talijanski jezik, 2 za engleski, 2 za francuski te po 1 za njemački, španjolski i portugalski. Iz praktičnih je razloga ukinuta radna skupina na latinskom. Znatni prinos Sinodi dale su svojim idejama biskupske konferencije: više od 70% biskupskih konferencija marljivo je odgovorilo na poslane upitnike od kojih je izrađen “Instrumentum laboris”, odnosno temeljni dokument radova Sinode. Među istaknutim pitanjima primjećuje se kako političke i društvene teme prelaze u drugi plan u odnosu na pitanja vjere; prije svega pitanja raskršćanjenja, posvjetovnjačenja i rastućeg nepoznavanja vjere. Novost je da su u izbornom sustavu izaslanika primijenjeni kriteriji koji idu u prilog manjim biskupskim konferencijama, čija je mogućnost sudjelovanja u radu Sinode ranije bila vrlo ograničena zbog snažnog utjecaja velikih biskupskih konferencija te da u radu Sinode sudjeluju ex officio glavni predstavnici istočnog katolištva, među kojima nadbiskup ukrajinski te metropolit rumunjski. U sinodskoj dvorani sjedit će također neki biskupi koji ne pripadaju niti jednoj biskupskoj konferenciji, biskupi Gibraltara i Lichtensteina.
Predstavnici pravoslavnih i protestantskih Crkava
Na Sinodi sudjeluju predstavnici sedam pravoslavnih Crkava, zajedno s predstavnicima Anglikanske crkve, Svjetske luteranske federacije i Svjetskoga baptističkog saveza. Generalni tajnik Europske sinode kardinal Jan Schotte rekao je novinarima kako je postalo “normalno da ostale Crkve prihvate poziv i pošalju svoje predstavnike na taj skup”, dodajući kako je predstavnika odbila poslati samo Srpska pravoslavna crkva. Svoje su izaslanike poslali Ekumenski patrijarhat u Carigradu, moskovski, rumunjski i gruzijski patrijarhat, grčka i finska pravoslavna Crkva, te Armenska apostolska crkva. Izaslanici sestrinskih Crkava mogu sudjelovati na svim zasjedanjima Sinode, te su pozvani uključiti se u rasprave i rad u skupinama, ali nemaju pravo glasovanja. Među posebnim izaslanicima je i brat Roger iz zajednice u Taizeu. Premda pravo glasovanja na Sinodi ima 179 sudionika – kardinala, biskupa i svećenika, ostali sudionici Sinode, kako je rekao kardinal Schotte, nisu samo “za ukras, nego smiju i pozvani su sudjelovati u svim diskusijama i radu u skupinama”.