Drugi dan devetnice uoči Stepinčeva u Krašiću

Upravitelj župe vlč. Ivan Vučak pozdravio je na blagdan Svijećnice sve redovnike i redovnice i čestitao im njihov dan, posebno sestrama služavkama Maloga Isusa koje su imale veliku ulogu u životu bl. Alojzija Stepinca i koje su bile s njim od prvoga do posljednjega dana u starom župnom dvoru u Krašiću, te pozvao na molitvu za njih. Pozdravio je predvoditelja slavlja domaćega sina mons. Mrzljaka, koncelebrante postulatora Stepinčeve kauze mons. Jurja Batelju i ozaljsko-lipničkoga dekana preč. Josipa Jakovčića. Uslijedio je obred blagoslova svijeća.

Foto: IKA

U propovijedi biskup Mrzljak podsjetio je na Svijećnicu godine 1960., po starim liturgijskim propisima završetak božićnoga vremena, „kada je, tada još uvijek zagrebački nadbiskup i komunistički osuđenik i još uvijek u kućnom pritvoru, rekao župniku Josipu Vranekoviću: ‘blagoslovit ćemo svijeće, uskoro će mi trebati’. Proročke riječi. To uskoro bilo je još osam dana ovdje na zemlji. I upravo tu svijeću koju je blagoslovio na Svijećnicu 10. veljače prima u ruke, oko njega molitelji, držao ju je u rukama neko vrijeme i onda izdahnuo. Završava ovozemaljski život, svijeća još uvijek gori u njegovim rukama“, rekao je biskup.

Svijeća je simbol svjetlosti. Ta se svjetlost na zemlji gasi, ali dolazi ona druga, vječna svjetlost. Ova svjetlost o kojoj govorimo na blagdan Svijećnice samo je simbol vječnoga svjetla. Bl. Alojzije sigurno je primjer kako to svjetlo treba nositi u životu, rekao je biskup. Podsjetio je da je Stepinac u toj crkvi kršten, i tada se palila svijeća, po sličnom obredu kao i danas. Krstitelj kaže roditeljima i kumovima neka prihvate to svjetlo i neka nastoje dijete odgojiti. Dijete je sada prosvjetljeno, ali treba to svjetlo podržavati – dijete vam je Krist prosvijetlio da uvijek živi u vjeri, da bi sa svim svetima mogao poći ususret Gospodinu kada dođe. To je na neki način program krštenja, program našega kršćanskoga života, rekao je mons. Mrzljak, dodajući kako smo u Krašiću „imali priliku gledati čovjeka koji je duboko vjerovao u to vječno svjetlo“, počevši od krštenja i kroz razne životne teškoće sve do smrti, uvijek je pred sobom imao to svjetlo vjere.

Foto IKA

Zato se danas spominjemo te Svijećnice 1960. Kada govorimo o Stepinčevu životu uvijek ga nastojim promatrati u svjetlu vjere, rekao je biskup Mrzljak, istaknuvši da nam je svima potrebno to svjetlo vjere. Pritom se pita kako to da netko ima to svjetlo a netko nema? Podsjetio je na Isusovo prikazanje u hramu – Josip i Marija donose Isusa 40 dana nakon rođenja, hram je bio sigurno pun, nisu u njem bili samo starac Šimun i proročica Ana. Pitanje je kako to da su neki prepoznali a neki ne, to je pitanje i današnjega vremena, kazao je biskup. Kako to da neki žele promatrati to svjetlo koje donosi Isus Krist, a neki ne?

Starac Šimun i proročica Ana su očekivali, bili su otvoreni za to čekanje, bili su svjesni da im je netko potreban, svjesni svega što su govorili proroci – da treba doći onaj koji će prosvijetliti svakoga čovjeka. I oni su to očekivali, bili su ljudi ponizni, nisu mislili da su sami sebi dostatni nego su itekako osjećali da nekoga trebaju. To je taj ponizni stav čovjeka pred Bogom – to je početak svjetla koje se vidi očima vjere, istaknuo je biskup Mrzljak.

Foto: IKA

I onda i danas kada netko nešto sumnja kažemo mu – daj otvori oči vjere, razmisli o svome životu, gdje ti je početak kamo ideš, koji ti je smisao života. I čovjek u svojoj malenosti shvati da mu netko mora pokazati put, ne može bez svjetla.

I zaista, čovjek bez toga svjetla često ovdje na zemlji luta po svom mraku, a ne želi vidjeti svjetlo, ne želi prihvatiti Onoga koji je svjetlo. Današnji blagdan pun je simbolike toga svjetla, koje nam itekako može pokazati bl. Alojzije Stepinac koji je to svjetlo prepoznavao, kojemu je Isus bio svjetlo njegova života, poručio je mons. Mrzljak .

Stepinčev život važno je bolje upoznavati i slijediti, nasljedovati upravo u toj njegovoj vjeri, svaki na svom području života, u svojim obiteljima, na svojim mjestima, jednostavno prepoznati svjetlo vjere i prihvatiti da nam to svjetlo zaista bude nešto što će nas voditi, da ne lutamo ovdje i kao pojedinci, kao obitelji i društvo i cijeli svijet, istaknuo je biskup.

Foto IKA

Cijeli svijet luta i kao da ne žele da mu se otvore oči vjere. Prečesto ostajemo na periferiji našega kršćanstva a da zapravo ne otvaramo te oči vjere nego svjetlo tražimo negdje drugdje. Kao da ima netko bolje svjetlo koje će nam pokazati kako osmisliti život, upozorio je biskup Mrzljak.

Pozvao je vjernike da kad nose ove blagoslovljene svijeće u svoj dom ponesu to svjetlo vjere, koje treba neprestano čuvati. Zadaća je svih nas podržavati to svjetlo. Jedni drugima moramo biti svjetlo, mora se to svjetlo prepoznati u svakom trenutku našega života. Misa je uvijek prigoda da se prisjetimo tijeka svoga života, kada smo bili svjetlo, a kada smo možda tražili neke druge putove – i da se vratimo i prepoznamo to svjetlo koje se zove Isus Krist, koji je Svjetlost svijeta. Blaženi Alojzije je to itekako prepoznao, on je to itekako živio i zato danas molimo njegov zagovor, da nam pomogne da to svjetlo neprestano živi u nama ovdje na zemlji i da nas vodi prema vječnome svjetlu, zaključio je biskup Mrzljak.

Na kraju mise izmoljena je molitva za proglašenje kardinala Stepinca svetim. Vlč. Vučak obratio se djeci, ispričavši kako je Stepinac djeci dijelio bombone, pa su ga zvala „Isus s bombonima“, te će im nakon mise biskup Mrzljak podijeliti bombone u spomen na to. Najavio je i da će sljedeći dan u župu doći dvojica biskupa – križevački vladika Milan Stipić i umirovljeni vladika Nikola Kekić te će se slaviti božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustoga, a nakon mise blagosloviti grla po zagovoru sv. Blaža.

Foto IKA

Zbog epidemioloških mjera koje onemogućuju uobičajena svakodnevna tradicionalna hodočašća vjernika, devetnica se svakoga dana izravno prenosi putem Laudato televizije. Pobožnost svakoga dana počinje u 17.15 molitvom krunice, klanjanjem ili pobožnošću Križnoga puta, a nastavlja se euharistijom u 18 sati.