O. Korbinian, predsjednik Austrijske redovničke konferencije i nadopat salzburškog benediktinskog samostana svetog Petra, propovijedao je na misnom slavlju drugog dana proslave.

Tradicionalna proslava Imena Marijina u bečkoj katedrali svetog Stjepana, koju godinama organizira molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore (Rosenkranz-Sühnenkreuzzug), bila je u znaku pitanja kamo ide Europa.

Svečanu misu u subotu, prvog dana, predslavio je predsjednik Austrijske biskupske konferencije salzburški nadbiskup Franz Lackner, ujedno pokrovitelj molitvene zajednice.

Dopredsjednik Europskog parlamenta, austrijski zastupnik Europske pučke Stranke Othmar Karas, obratio se sudionicima i prvog i drugog dana svečanosti. Karas je pritom naglasio odgovornost kršćana za Europu, koja je neraskidivo povezana s kršćanskim vrijednostima.

Utemeljenje samostana u Monte Casinu i pravila suživota predstavljali su odgovor svetog Benedikta na unutarnji i vanjski raspad kasnorimskog doba u 6. stoljeću, podsjetio je o. Korbinian Birnbacher.

Benediktinski red je nakon toga trostruko važan za Europu. „Benediktinci su misionarili Europu, sačuvali su duhovno naslijeđe antike svojim pisarnicama i knjižnicama i zemlju su učinili obradivom“, pojasnio je.

Benediktov model predstavljaju mali i pouzdani koraci u traženju Boga, a pritom su za benediktince do danas ostala mjerodavna tri aspekta: osluškivanje Boga, vjernost načelima u povezanosti s dinamikom i fleksibilnošću u provedbi i uzimanje u obzir ljudske slabosti.

O. Korbinian na kraju propovijedi osnažio je molitvenu zajednicu rekavši da „naši postupci mogu narasti do nenasilne velesile, ako poput Marije slušamo jedni druge i zajedno molimo“.

U misnom slavlju u nedjelju u bečkoj katedrali sudjelovao je i pomoćni bečki biskup Franz Scharl.

Molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore osnovana je 1947. pod dojmom Drugog svjetskog rata. Proslava blagdana Imena Marijina u Beču izvorno vuče korijene iz zahvalne svečanosti za oslobođenje Beča od turske opasnosti 1683. godine, a u međuvremenu je preraslo u godišnju molitvu za mir.