Drugi dan slavlja Imena Marijina u Beču u znaku svetog Benedikta
Foto: Vatican Media // katedrala Sv. Stjepana u Beču
Tko danas želi dobiti odgovor na pitanje kamo ide Europa, može pronaći trajne impulse kod svetog Benedikta, rekao je u nedjelju 10. rujna 2023., drugog dana proslave blagdana Imena Marijina u Beču, o 340. obljetnici bitke kod Beča, benediktinski nadopat o. Korbinian Birnbacher, prenosi Kathpress.
O. Korbinian, predsjednik Austrijske redovničke konferencije i nadopat salzburškog benediktinskog samostana svetog Petra, propovijedao je na misnom slavlju drugog dana proslave.
Tradicionalna proslava Imena Marijina u bečkoj katedrali svetog Stjepana, koju godinama organizira molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore (Rosenkranz-Sühnenkreuzzug), bila je u znaku pitanja kamo ide Europa.
Svečanu misu u subotu, prvog dana, predslavio je predsjednik Austrijske biskupske konferencije salzburški nadbiskup Franz Lackner, ujedno pokrovitelj molitvene zajednice.
Dopredsjednik Europskog parlamenta, austrijski zastupnik Europske pučke Stranke Othmar Karas, obratio se sudionicima i prvog i drugog dana svečanosti. Karas je pritom naglasio odgovornost kršćana za Europu, koja je neraskidivo povezana s kršćanskim vrijednostima.
Utemeljenje samostana u Monte Casinu i pravila suživota predstavljali su odgovor svetog Benedikta na unutarnji i vanjski raspad kasnorimskog doba u 6. stoljeću, podsjetio je o. Korbinian Birnbacher.
Benediktinski red je nakon toga trostruko važan za Europu. „Benediktinci su misionarili Europu, sačuvali su duhovno naslijeđe antike svojim pisarnicama i knjižnicama i zemlju su učinili obradivom“, pojasnio je.
Benediktov model predstavljaju mali i pouzdani koraci u traženju Boga, a pritom su za benediktince do danas ostala mjerodavna tri aspekta: osluškivanje Boga, vjernost načelima u povezanosti s dinamikom i fleksibilnošću u provedbi i uzimanje u obzir ljudske slabosti.
O. Korbinian na kraju propovijedi osnažio je molitvenu zajednicu rekavši da „naši postupci mogu narasti do nenasilne velesile, ako poput Marije slušamo jedni druge i zajedno molimo“.
U misnom slavlju u nedjelju u bečkoj katedrali sudjelovao je i pomoćni bečki biskup Franz Scharl.
Molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore osnovana je 1947. pod dojmom Drugog svjetskog rata. Proslava blagdana Imena Marijina u Beču izvorno vuče korijene iz zahvalne svečanosti za oslobođenje Beča od turske opasnosti 1683. godine, a u međuvremenu je preraslo u godišnju molitvu za mir.