Uvodeći u homiliju vlč. Grbešić spomenuo je blagdan posvete Lateranske bazilike. “Danas na drugi dan trodnevnice sv. Martinu pada blagdan posvete Lateranske bazilike za koju kažemo da je “glava” i majka svih crkava, grada i svijeta. To nije naša ideja, već želja našega Gospodina Isusa Krista koji je rekao Petru da je stijena na kojoj će sagraditi svoju crkvu koju ni vrata paklena neće nadvadati. To je Isus rekao, to je naša garancija, a ne naša ljudska pamet i snaga. Zbog toga možemo biti sretni ljudi zagledani ka cilju svojega života. Današnji blagdan govori nam o važnosti naše povezanosti sa Petrom. Ne zato što to Papa hoće nego jer je to Isus htio. To je smisao slavlja blagdana posvete Lateranske bazilike”, rekao je propovjednik.

U nastavku se Grbešić osvrnuo na čitanje iz knjige proroka Ezekiela. “Poznato nam je da su ljudi imali posebno poštovanje prema toj rijeci koja je izlazila iz Hrama i ulijevala se u Crno more. Kaže prorok koga god ta voda dotakne sve ozdravi. Ta rijeka pokazuje blagoslov koji donosi zemlji obnovljeno Božje prebivalište. Ezekiel vidi obnovu Hrama. U današnjem Evanđelju Isus se razljutio. Ušao je u Hram i vidio mnoštvo životinja u predvorju Hrama koje nisu više samo u predvorju u kojem se inače moglo kupiti goluba ili janje, već je trgovački mentalitet ušao pomalo u duše svećenika i vjernika. U tom trenutku Gospodin uzima bič i istjeruje životinje, baca stolove. Ponekad je u Crkvi i našem životu potrebna sveta ljutnja i nezadovoljstvo. Jer, znamo da sve nas kao ljude napadaju te “životinje” napasti i grijeha koji bi nekad htjele zavladati našim životom. Posvijestimo si da imamo ozbiljnog neprijatelja. Đavao, Sotona ne želi da budemo Kristovi već da u našem srcu bude mentalitet ovoga svijeta”, primijetio je propovjednik te naglasio da i ova trodnevnica sv. Martinu služi za našu odluku da budemo potpuno Kristovi.

Na završetku svoje homilije vlč. Grbešić okupljene vjernike podsjetio je važnu povijesnu činjenicu za nas Hrvate. “Kako smo povezani sa Crkvom? Konkretno, sa današnjim blagdanom. Mi Hrvati imamo posebnu vezu s tim mjestom. Za naš hrvatski narod važno je da su baš tamo uspostavljene prve veze Svete Stolice i Hrvata. Papa Ivan IV. Dalmatinac poslao je po dolasku Hrvata na ove prostore, dakle, opata Martina u Dalmaciju da vidi tko su Hrvati i da pokupi moći svetaca i donese u krstionicu koja se nalazi uz Lateransku baziliku. Mogli bismo reći da je ta Lateranska krstionica krsni list našega naroda. Također, u 9. stoljeću tamo dolaze braća Ćiril i Metod i donose knjige na staroslavenskom jeziku. Zamislite, do Drugog vatikanskog koncila misna slavlja slavila su se na latinskom jeziku. Jedino smo mi, mali narod u Katoličkoj crkvi imali staroslavenski jezik na kojem smo slavili misna slavlja zahvaljujući Ćirilu i Metodu koji su papi donijeli knjige na staroslavenskom jeziku. U Lateran piše i hrvatski knez Branimir, papi Ivanu VIII. To je prvi diplomatski ugovor između Svete Stolice i Hrvata. Evo, braćo i sestre, molimo da u ovom vremenu ostanemo Bogu vjerni i ne postanemo najslabija karika, već milošću Božjom ostanemo povezani sa Svetom Stolicom i Isusom Kristom.

Foto//Dario Zürchauer/Trodnevnica sv. Martinu biskupu,2023.

Foto//Dario Zürchauer/Trodnevnica sv. Martinu biskupu,2023.

Foto//Dario Zürchauer/Trodnevnica sv. Martinu biskupu,2023.