Koncelebrirao je župnik Anđelko Cindori. Te je večeri slika Gospe Brze pomoći, koju su uršulinke donijele sa sobom, bila izložena pred oltarom.

Kako je želja župnog odbora za proslavu ove velike obljetnice bila u trodnevnici za predvoditelje slavlja pozvati svećenike koji su povezani s uršulinkama i pobožnošću Gospi Brze Pomoći za drugi dan su pozvali o. Nagya, jer je Brođanin i živući svjedok prvog dolaska uršulinki u taj grad.

Kako je kao srednjoškolac bio nazočan dolasku prvih uršulinki u Slavonski Brod te pratio njihov rad kratko je predstavio prisutnost i pastoralni rad uršulinki u njihovim prvim godinama djelovanja u Slavonskom Brodu.

„Kako su sestre ostale bez mogućnosti svog specijaliziranog djelovanja u odgoju mladeži preko svojih tada i dokinutih i oduzetih institucija jedino im je preostalo da djeluju u okviru župnog pastorala gdje su potrebe tada bile velike. Na poziv biskupa Bauerleina prve su uršulinke u siječnju 1957. došle u Slavonski Brod. Ovoj ideji i njezinu ostvarenju puno je pripomogao bl. Alojzije Stepinac koji je tada bio zatočen u Krašiću. Preko pisama je kontaktirao s uršulinkama koje je on dobro poznavao i cijenio. Sačuvano je 26 pisama koje je Stepinac uputio uršulinkama, od koji je 20 izravno upućeno s. Margariti Labrtić koja je često kontaktirala sa Stepincem, a ona je u brodski samostan uršulinki došla kao prva poglavarica. Iz tih pisama vidi se s kakvim je zanimanjem i pomoći duhovnom i molitvom Stepinac pratio pripreme, dolazak i početak rada uršulinki u Slavonskom Brodu. U njima je iskazao svoju veliku radost, hrabrio je sestre slao im svoj blagoslov, pa čak i financijsku pomoć”, rekao je uz ostalo o. Nagy.

Nadalje je naveo kako su uršulinke uz svoju karizmu odgoja mladeži u taj grad donijele pobožnost Gospi od Brze Pomoći koja postoji još od 17. stoljeća te da je glavnu zaslugu za promicanje te pobožnosti imala poglavarica s. Margarita, kojoj se i sama puno utjecala i doživjela mnoga uslišanja.

Dodao je kako su uz rad s mladeži sestre posebno prepoznatljive po obiteljskom apostolatu koje su promicale. Govoreći o slici Gospe Brze pomoći, koju su sestre donijele sa sobom i koja je hodočastila po obiteljima, prisjetio se kako su sestre bile pozvane u Udbu pod optužbom remećenja javnog reda i mira, nedužne morale platiti čak i novčanu kaznu te im je na jedan dan oduzeta slika Gospe Brze Pomoći i zabranjeno bilo kakvo djelovanje. Tako slika nije više smjela ići po obiteljima te je bila izložena u crkvi gdje su se okupljale obitelji na molitvu.

Prisjetio se i tadašnjih zauzetih brodskih svećenik: župnika Vida Mihaljeka, koji je surađivao s uršulinkama i koji je osnovao nekoliko novih brodskih župa, vlč. Marka Majstorovića, poduzetnog župnika Župe Duha Svetoga te o. Ruperta Rozmarića, franjevca sveta života velikog i gorljivog apostola mladeži, širitelja pobožnosti Srca Isusova koji je razvio jedinstven apostolat bolesnika – godišnje je znao obavio više od 10.000 pohoda bolesnicima.

O. Nagy na kraju je ustvrdio da su sestre kroz svoj tihi, skromni, ali vrlo aktivni apostolski rad, pomažući tolikim dušama, preporučivale vjernike da se obraćaju Gospi Brze Pomoći te je stoga ta pobožnost zaživjela što je vidljivo po brojnim hodočasnicima koji svakoga osmoga dolaze Gospi moliti i zahvaljivati joj.

Uz župljane na misi su sudjelovale uršulinke na čelu s provincijalnom poglavaricom s. Ksenijom Leko. Pjevao je župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić uršulinkom.

U srijedu 7. rujna misu u 18.30 sati predvodit će mons. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru, koji je kao župni vikar služio u toj župi te je svjedok prve zajednice uršulinki u župi.