Budi dio naše mreže
Izbornik

Dubrovačkoj biskupiji vraćeno 210 matičnih knjiga oduzetih nakon Drugog svjetskog rata

Dubrovnik (IKA)

Dubrovačkoj biskupiji vraćen je posljednji veći dio matičnih knjiga oduzetih nakon Drugog svjetskog rata. Zapisnik o primopredaji potpisali su župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i dubrovački biskup Roko Glasnović u petak, 1. travnja u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku. Ovom prigodom biskupiji je iz matičnih ureda s područja Dubrovačke biskupije vraćeno 210 matičnih knjiga i jedna knjiga ostale evidencije.

Župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo što su u prilici vratiti Dubrovačkoj biskupiji taj dio matičnih knjiga napominjući da je još ostalo tek nešto malo za vratiti. Podsjetio je i kako su svi upravni poslovi matičnih ureda nedavno preneseni s ureda državne uprave na županijske uprave.

Biskup Glasnović zahvalio je na povratu knjiga te podsjetio na dosadašnji proces povrata kao i na povijest vođenja matičnih knjiga u Katoličkoj Crkvi.

Do povrata matičnih knjiga došlo je temeljem Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture i Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije iz listopada 2005. godine o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga iz državnih institucija, a koje su u vrijeme komunističkog režima bile nezakonito oduzete Katoličkoj Crkvi.

To je treća veća etapa primopredaje matičnih knjiga Dubrovačke biskupije, koja je pokrenuta 2021. godine. U prvoj etapi povrata matičnih knjiga 11. ožujka 2008. godine iz Državnog arhiva u Dubrovniku Dubrovačkoj biskupije predano je 500 matičnih knjiga. Druga etapa započela je 2016. godine službenim dopisivanjem između Dubrovačke biskupije i Ministarstva uprave zaduženog za skrb o matičnim knjigama, a završila je 5. rujna 2019. godine primopredajom 199 matičnih knjiga i 21 knjige ostale evidencije iz matičnih ureda Dubrovačkoj biskupiji.

S ovom primopredajom u Arhivu Dubrovačke biskupije, uz ostalo gradivo, čuva se 1636 matičnih knjiga i knjiga stanja duša, te 32 knjige indeksa.

Katolička Crkva službeno je započela s vođenjem matičnih knjiga još u 16. stoljeću, kad je na 24. sjednici Tridentskog koncila, 11. studenog 1563. godine, donesena odredba da župnici vode matice krštenih i vjenčanih. Donesena odredba se rano počela primjenjivati u Dubrovačkoj nadbiskupiji, pa je tako najstarija matična knjiga s dubrovačkog područja matica umrlih župe Suđurađ na Šipanu, koja potječe iz 1580. godine.

Župnici su takve matične knjige vodili na latinskom jeziku u narativnom obliku sve do prve polovice 19. stoljeća kad je austrijska vlada 1816. godine u Dalmaciji uvela tabelarni sustav prema propisima koje je još austrijski car Josip II. uveo 1784. godine za Austriju. Zbog sedisvakancije, i pripremanja preuređenja crkvene organizacije u Dalmaciji, ta se odredba u Dubrovačkoj biskupiji sustavno počela provoditi od 1825. godine. Od tada su župnici usporedno vodili dvije vrste matice, jedne na latinskom jeziku u narativnom obliku, te druge na talijanskom, kasnije na hrvatskom jeziku u tabelarnom obliku.

Uglavnom su te matice, vođene u tabelarnom obliku po austrijskim propisima, bile oduzete Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj nakon završetka Drugog svjetskog rata, da bi se početkom 21. stoljeća pokrenuo proces njihova povrata.

Nakon što je Dubrovačka biskupija obnovila samostan sv. Klare 2004. godine i u njegovom istočnom krilu smjestila i adekvatno opremila spremište arhiva, započela je i s postupnim prikupljanjem starijih matičnih knjiga iz župnih ureda.