Dubrovnik: Predstavljena Kašićeva Biblija

Dubrovnik, (IKA) – U pratećim programima sklopu Dubrovačkih ljetnih igara u crkvi Domino u Dubrovniku predstavljen je 22. srpnja prvotisak prvoga cjelovitog prijevoda Svetoga pisma na hrvatski, Bartola Kašića u 17. stoljeću. No iniuria temporum objavljen istom 1999., 2000. u Paderbornu, u nizu “Biblia Slavica”, koji sadrži prve prijevode Biblije na pojedine slavenske jezike.
Na početku predstavljanja intendant Dubrovačkih ljetnih igara prof. dr. Ivica Prlender izložio je kontekst u kojem se nalazio Dubrovnik kad je u njemu Kašić prevodio Sveto pismo, istaknuvši kako je crkva Domino izabrana, jer je u njoj bio kapelan Marin Držić, o čemu svjedoči i ploča na pročelju, a Bartol Kašić tu je davao vjersku pouku dubrovačkim gospođama i pučankama. Potom je dr. Prlender pročitao pismo prof. dr. Hansa Rothea iz Bonna, urednika izdanja Kašićeve Biblije u nizu “Biblia Slavica”, u kojem ističe kako su urednici te biblioteke od početka imali cilj da se tiska Kašićeva rukopisna Biblija, a za to epohalno izdanje zaslužni su pokojni prof. Olescha, prof. Ivan Golub i o. Petar Bašić. Prof. Golub opisao je zatim kako se s dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem i prof. Prlenderom duže vremena dogovarao da se Kašićeva hrvatska Biblija predstavi i u Dubrovniku. Napomenuo je kako se to nije slučajno dogodilo baš sada. Naime, nedavno je otkrio posvetu koju je vlastoručno Bartol Kašić napisao dubrovačkom biskupu Tomi Cellesiju, pošto je završio prijevod Novoga zavjeta na hrvatski. Posveta nosi nadnevak 10. veljače 1629., dakle, prije 375 godina Bartol Kašić završio je u Dubrovniku hrvatski prijevod Novoga zavjeta. To je otkriće prof. Golub prvi put objavio upravo na predstavljanju te večeri. Stoga, istaknuo je prof. Golub, to predstavljanje Biblije tiskane prije pet godina, nije s kašnjenjem, nego s povlaštenim povodom: o 375. obljetnici dovršenja hrvatskoga prijevoda Novoga zavjeta u Dubrovniku. Kašić je svoju posvetu biskupu Cellesiju završio riječima: “Primi dakle Presvijetli gospodine ovaj prijevod čitavoga Novoga zavjeta što sam ga sačinio na veću slavu Božju i utvrđenje katoličke vjere, u znak moje ljubavi prema ljudima katolicima moje nacije, i najvećeg i poštovanja prema Tebi”. Prof. Golub zatim je predložio da se Bartolu Kašiću u Dubrovniku na primjerenom mjestu postavi spomen ploča o 375. obljetnici njegova u Dubrovniku sačinjena prijevoda Novoga zavjeta te da to “možda učine Grad Dubrovnik, čijim je građaninom Kašić bio i koji je grad proslavio, Crkva dubrovačka, kojoj je na diku i Družba Isusova čiji je bio odlični član”. Zatim je izložio sudbinu Kašićeve Biblije koja je završila odlukom pape Urbana VIII. da se Kašićev prijevod Sv. pisma na hrvatski ne tiska, unatoč zalaganja dubrovačkog nadbiskupa Cellesija da je prijevod prijeko potreban, zaključujući kako je papa Ivan Pavao II., došao u Dubrovnik, a Cellesijev daleki nasljednik biskup Puljić, koji je bio nazočan na predstavljanju Svetom je Ocu u Dubrovniku darovao upravo Kašićevu napokon tiskanu Bibliju.
Dr. Petar Bašić, koji je i priredio kritičko izdanje Kašićeve Biblije, u svomu je izlaganju govorio o dvojbama i teškoćama svoga rada. Istaknuo je također kako je otkrio Kašićev, odnosno kašićevski primjerak Knjige Mudrosti.
Ugođaju su pridonijeli dramski umjetnici čitajući dijelove Kašićeve Biblije te operna izvedba koralnog Credo in unum Deum.