Budi dio naše mreže
Izbornik

Duhovna obnova u Vinkovcima

Vinkovci (IKA)

Studentski kapelan Grada Zagreba salezijanac don Damir Stojić predvodio je duhovnu obnovu za krizmanike, njihove roditelje i kumove, roditelje prvopričesnika i ostale vjernike u petak i subotu 12. i 13. travnja u središnjoj vinkovačkoj crkvi sv. Euzebija i Poliona.

Duhovna obnova je započela misnim slavljem koje je predvodio don Damir, u koncelebraciji domaćega župnoga vikara Nikole Kaurina. Pjevanje su animirali članovi studentske molitvene zajednice „Božja pobjeda“ u Zagrebu.
Kao motiv dvodnevne duhovne obnove don Damir je uzeo Isusovu prispodobu u kojoj govori o čovjeku koji je pomeo kuću, a onda se vratilo sedam gorih zloduha. „Nije se dovoljno samo odreći grijeha, nego treba napuniti svoju kuću“, rekao je don Damir. Prve je večeri u svom predavanju govorio o ispovijedi, pomirenju s Bogom i to kroz deset Božjih zapovjedi, o čišćenju sebe od grijeha.

Druge i posljednje večeri duhovne obnove govorio je o tome kako napuniti kuću, da se ne vrati veće zlo. „To znači krepostan život, iskustvo Boga, molitva, sveta misa, sakramentalni život“, istaknuo je don Damir. S obzirom na to da radi sa studentima, i vidi koliki utjecaj roditelji imaju na djecu, poručio je roditeljima: „Mi svećenici puno toga možemo napraviti, ali jako teško bez roditelja. Roditeljski odgoj je nešto najvažnije, ali nažalost, zbog ritma života postaje zapušteniji. Roditelji, budite ono što jeste kako biste doživjeli onu privolu koju ste dali na dan vjenčanja, da će te odgajati svoju djecu po zakonu Krista i Njegove Crkve.“ I mladima je don Damir rekao: „Ja mislim da su mladi povlašteni pred Bogom jer Bog uvijek bira mlade ljude, osim Abrahama. On je bio starac, ali ostali: Gospa je bila mlada, Samuel, apostoli. Hoću reći, da je svetost moguća, i da je to poziv za sve. Svetost nije nešto što trebamo odgoditi za stare dane, nego sada. Cool i in je biti katolik.“

U sklopu duhovne obnove održano je i klanjanje. Domaći župnik mons. Tadija Pranjić, uputio je i riječi dobrodošlice i zahvale, kako studenskom kapelanu, studentima „Božje pobjede“, tako i vjernicima u prepunoj „velikoj crkvi“.