Obnovu je predvodio prof. dr. sc. Ivica Raguž, v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Duhovna obnova počela je razmatranjem u kojemu je prof. Raguž predstavio više važnih misli, a kao pripravu za korizmenu vrijeme. Razmatranje je profesor počeo istaknuvši kako korizma traje 40 dana, a to je povezao sa starozavjetnim osobama koje su postile 40 dana, Mojsijem i Ilijom, na čijem je tragu i sam Gospodin 40 dana postio. Važnost posta oslikava se u tome što postom postajemo osjetljivi za Božje zapovijedi, post pripravlja srce za Božju prisutnost. Post, također, omogućuje da mislimo na vrhovno dobro, a u korizmi bismo trebali intenzivnije misliti na duhovna dobra, na vrhovno dobro, da nas zemaljsko ne povuče. No, s druge strane, u korizmi bismo trebali misliti i na ono najstrašnije – pakao. Ta misao oslobađa nas od strahova ovoga svijeta, koji pred tim strahom izgledaju beznačajni. Druga duhovna poruka koju je prof. Raguž uputio govorila je o znakovima koji se koriste u ovom svetom vremenu, a to su: pepeo, prekrivanje križeva i poziv na plakanje. Vjernici primaju pepeo da se sjete svoje vlastite smrti, da je čovjek krhak i jer trebaju misliti na vlastitu zloću. Stavljanjem vela na križeve Crkva nas podsjeća da smo neznalice, da jako malo znamo o Bogu. Vezano za poziv na plakanje, oplakivanje svojih grijeha prof. Raguž istaknuo je da bismo u korizmeno vrijeme trebali oplakivati svoje grijehe, vidjeti tko smo. Tu se pokazuje i važnost žalosti, plača. Prof. Raguž se u trećoj duhovnoj poruci vratio razmatranju o postu, predstavivši nekoliko vrsta posta u kršćanskoj tradiciji. Prvi je tjelesni post. Drugo je post osjetila, a to je post, primjerice, od slika, interneta, ali i post od riječi. Treći je post post od aktivizma. Četvrti je duhovni post, odnosno post od ispraznih, štetnih misli. Od nas se očekuje da postimo na sva četiri načina, ali ako je nešto teško, trebalo bi postiti na barem jedan način. Tome je profesor pridodao i dvije poruke. Prva je o postu od vlastite volje, a druga o snažnim riječima proroka Izaije koji u Iz 58 upozorava na opasnost da se unatoč postu gone radnici, odnosno naši bližnji, a ako se to čini, svi postovi neće imati smisla. U petoj duhovnoj poruci prof. Raguž govorio je o milostinji, i to kao o dvostrukoj milostinji: prva je milostinja dobrim djelima, a druga je milostinja praštanje. Profesor je spomenuo sedam vrsta milostinje o kojima govori Sveto pismo te je tako, uz govor o dvostrukoj milostinji, sažeo sve oblike milostinje. Razmatranje je prof. Raguž završio mislima da čovjek nije samo tijelo, nego i duša i duh te da bismo u korizmi trebali imati veću glad za Bogom nego što je glad tijela za hranom. I zato molitva, post i milostinja.

Poslije razmatranja je prof. Raguž, u crkvi Sv. Lovre slavio misu, a bila je i prilika za sakrament pomirenja. U propovijedi prof. Raguž je, promišljajući o tekstu evanđelja, izdvojio tri važna zahtjeva po kojima ćemo prepoznati jesmo li ili nismo Kristovi učenici. Prvo je: odreći se sebe samoga, poniziti se. Drugo je: svakodnevno uzimati svoj križ, a to znači razapinjati svoje tijelo svakodnevno i strpljivo podnositi bližnjega.. A treće je sadržano u Gospodinovim riječima: Idite za mnom, a to znači da je, da bi se išlo za Gospodinom, potrebno učiniti se siromašnim, osloboditi se svega suvišnoga, nepotrebnoga u životu. Te tri misli, tri zahtjeva dovode do četvrtoga: Tko čuva svoj život, izgubit će ga. I na kraju, kao peta poruka, upućen je poziv da se ne stidimo Krista, a često se vjernici najlakše zastide Krista, stidimo se Krista, a ne stidimo se grijeha.

Nakon mise rektor crkve Sv. Lovre vlč. Marijan Pavelić predstavio je crkvu. Potom su se svi sudionici duhovne obnove uputili zajedno s preč. Ivicom Žuljevićem, prepoštom Požeškog kaptola Svetoga Petra, prema Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi i Katoličkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Požegi. Sudionike obnove je dočekao i kroz škole proveo prof. Ivan Bedeničić, ravnatelj Katoličke klasične gimnazije. Na kraju su, uz stručno vodstvo, sudionici duhovne obnove obišli Dijecezanski muzej u Požegi.