Monografija o Dijecezanskom muzeju i Riznici svojevrsno je svjedočanstvo petostoljetne povezanosti bogatog kulturnog i vjerskog života na području Požeške biskupije te odraz trajne brige za očuvanje sakralne baštine. Strukturom dosljedna prvom izdanju iz 2016. godine, knjiga Dijecezanski muzej Požeške biskupije i Riznica požeške Katedrale na gotovo 500 stranica donosi detaljan popis i prikaz sakralne baštine te djela moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, koja je Požeška biskupija prikupila i pohranila u navedenim ustanovama. Pod uredničkim vodstvom Biserke Rauter Plančić i Ivice Žuljevića, u novom je izdanju predstavljeno više stotina vrijednih predmeta različitog umjetničkog izražaja u vremenskom rasponu od 15. stoljeća do našega vremena. Uvodno slovo napisao je biskup Antun Škvorčević, u kojem je predstavio nastanak i pastoralni smisao Dijecezanskog muzeja u Požegi te umjetničkih zbirki koje se u njem nalaze. Uz više autora tekstova preuzetih iz prvog izdanja knjige, novu građu stručno su obradile povjesničarke umjetnosti Mirjana Repanić-Braun i Ivanka Reberski te su je ugradile u svoje tekstove napisane za prvo izdanje spomenute knjige, a Biserka Rauter Plančić dodala je tekstu Ivanke Reberski opis novijih donacija moderne i suvremene umjetnosti.

Zbirku sakralne umjetnosti Dijecezanskog muzeja i Riznice požeške Katedrale, koja sadrži slikarstvo, kiparstvo i liturgijske predmete od drva i od metala te liturgijsko ruho, spomenute autorice prezentiraju u novom izdanju s brojnim ovjerovljenim atribucijama i datacijama inventariziranih i restauriranih slika i kipova, pristiglih u Muzej iz župnih crkava i kapela Požeške biskupije. Među brojnim djelima objavljenim u prvom izdanju knjige se ističu slika Gospa s trešnjom, trenkovački kip Bogorodica s Djetetom, u narodu prozvan Ledena Gospa te djela talijanskog slikara Andrea Pozza, bečkog slikara Carla Atzkera, pečuško-osječkog lsikara Paulusa Antoniusa Sensera i Pétera Traberta, češkog slikara Josepha Mathausera i drugih. Njima su u novom izdanju pridružena djela visoke kvalitete poput oltarne pale bečkih majstora Leopolda Kupelwiesera i Leopolda Tilla te monumentalne slike Ecce Homo Ivana Tišova. Zatim slike Ignaza Bergera koji je kao pojedinačni umjetnik oltarnih slika trenutačno najzastupljeniji u Muzeju. I u predmetima primijenjene umjetnosti liturgijske namjene brojni su noviteti, od kaleža do biskupskih pektorala i korica evanđelistara. Potrebno je još istaknuti da je tijekom proteklih nekoliko godina u Dijecezanskom muzeju sabran i veliki broj misnica, dalmatika i ostaloga liturgijskog ruha iz župa Požeške biskupije (više od 300). Manji dio restauriran je i predstavljen u ovoj knjizi, a ostalo ruho primjereno je pohranjeno u Muzeju te čeka stručnu obradu nakon koje će biti prezentirano javnosti.

U Galeriji moderne i suvremene umjetnosti Dijecezanskog muzeja također je određeni broj novih umjetničkih predmeta darovanih biskupu Antunu Škvorčeviću ili Požeškoj biskupiji. Među njima valja istaknuti slike Šime Perića koje je umjetnikova supruga Tonka Perić Kaliterna pred kraj svoga života s osobitim poštovanjem darovala biskupu Škvorčeviću i Galeriji moderne i suvremene umjetnosti Požeške biskupije. Po značaju ne zaostaje ni darovnica bračnog para Bjanke Fleissig Benković i Vladimira Benkovića koji su Požeškoj biskupiji darovali među ostalim pet dosad javnosti nepoznatih akvarela Gabrijela Jurkića iz 1921. godine, raritetni akvarel Branka Šenoe s početka 20. stoljeća i odlični crtež tušem i perom Ivana Lackovića Croate. Brojni su i novi darovi sâmih umjetnika koji po svojim umjetničkim, estetskim odlikama uvelike nadograđuju značaj i vrijednost Galerije moderne i suvremene umjetnosti Požeške biskupije, od akademika Zlatka Kesera i Đure Sedera do Fadila Vejzovića, Tomislava Buntaka, Ratka Janjića Jobe, Tomislava Vuce i Stjepana Gračana, te samozatajnih Slavonaca Franje Molnara, Zdravka Ćosića, Predraga Gola i naturaliziranog Slavonca Vladimira Džanka. U drugom izdanju knjige Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica požeške Katedrale, uz proširene tekstove autorica pojedinih poglavlja, kataloški je opisano i reproducirano više od 1.000 umjetnina. Od toga je devedesetak slikarskih i šezdesetak kiparskih djela, a oko 200 predmeta primijenjenih umjetnosti liturgijske namjene izvedenih u metalu, drvu i tekstilu. Kataloški popis Zbirke moderne i suvremene umjetnosti gotovo je udvostručen u odnosu na prvo izdanje te je u njemu izabrano i predstavljeno više od 550 djela.

Zbirka pak učeničkih likovnih i literarnih radova pod naslovom Srebrni jubilej Požeške biskupije nastala je kao plod natječaja koji je povodom 25. obljetnice Požeške biskupije organizirao biskupijski Centar „Pro vita et familia“ i Caritas Požeške biskupije. Knjiga je tematski podijeljena na pet područja: Požeška biskupija, Zaštitnici Biskupije, Požeški biskup, Grb i geslo te Plodovi na njivi Gospodnjoj. Na natječaj koji je trajao od 25. prosinca 2021. do 25. ožujka 2022. godine, pristiglo je više od 250 učeničkih radova iz škola s područja Požeške biskupije. Ovisno o temi i umjetničkom području, stručno je povjerenstvo odabralo radove koji su objavljeni na više od 100 stranica ove knjige. U uvodnoj riječi biskup Škvorčević je izrazio radost što su se u promišljanja o Crkvi prigodom 25. obljetnice Požeške biskupije na različite načine uključili učenici škola na njezinu području, osobito literarnim i likovnim radovima. Kazao je kako ova knjiga predstavlja ono što mladi nose u svojim vjerničkim srcima i što odjekuje u njima s obzirom na pripadnost Isusovoj Crkvi u našoj Biskupiji.

Raznoliki godišnji program proslave srebrnog jubileja u Požeškoj biskupiji od početka je praćen novim tiskovinama. Uz već spomenute knjige valja istaknuti i drugo prošireno dvojezično hrvatsko i englesko izdanje monografije iz pera biskupa Antuna Škvorčevića Katedrala sv. Terezije u Požegi – The Cathedral of St. Theresa in Požega, potpisana 5. srpnja 2022., na dan obljetnice utemeljenja Požeške biskupije, imenovanja njezina prvoga biskupa te uzdignuća župne crkve sv. Terezije u Požegi na dostojanstvo Katedrale. Ova knjiga kulturno-povijesni je prikaz najvažnijeg sakralnog zdanja Požeške biskupije. U njoj biskup Antun pruža najvažnije informacije prikladne za hodočasnike i druge posjetitelje, a novo izdanje dopunjeno je pojedinostima u tekstu i fotografijama te dokumentira stanje u kojem se nalazi požeška crkva sv. Terezije o srebrenom jubileju njezina proglašenja Katedralom.

Pored spomenute knjige o Katedrali sv. Terezije značajan je kulturni događaj tiskanje velike stručne monografija Požeška Katedrala nastale u suradnji Požeške biskupije, Instituta za povijest umjetnosti i ArTresora iz Zagreba, koji su ujedno njezini izdavači. Monografija je predstavljena javnosti na svečanosti 27. rujna 2022., na dan 25. obljetnice uspostave Biskupije te svetkovine Obljetnice posvete Katedrale. Tom prigodom biskup Škvorčević je kazao: „Pred nama je knjiga u kojoj više autora podastire javnosti dragocjene podatke o požeškoj Katedrali sv. Terezije, provjerene znanstvenim istraživanjem, uspoređene sa sličnim zdanjima u srednjoeuropskom kulturnom krugu, kojem ta izvanredno uspjela sakralna građevina pripada. Prelistavajući knjigu od 515 stranica, čitatelj na svoj način postaje dionikom snažnih nastojanja u gradu Požegi sredinom 18. stoljeća da se nakon oslobođenja od Osmanlija uhvati korak s europskim kulturnim tokovima, među ostalim i po izgradnji župne crkve, današnje Katedrale.“

Drugo prošireno izdanje knjige biskupa Antuna Škvorčevića Svetište Gospe Voćinske tiskano je povodom proglašenja voćinske crkve Manjom bazilikom i središnje proslave 25. obljetnice Požeške biskupije u Voćinu 21. kolovoza 2022. godine. U novo izdanje uvršteno je Pismo pape Franje prigodom 25. obljetnice Požeške biskupije, dodan je Dekret o dodjeli naslova Manje bazilike voćinskoj crkvi i svetištu, na latinskom i hrvatskom jeziku, kao i popratni dopis Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata na talijanskom i hrvatskom jeziku. Osim toga, knjiga je dopunjena fotografijama s različitih hodočašća.