Europski parlament donosi odgovor na koronavirus - za Republiku Hrvatsku osigurano 1,158 milijardi eura

Na izvanrednoj plenarnoj sjednici na kojoj sudjeluje i zastupnica Sunčana Glavak, prvi puta se glasa digitalno, putem e-pošte, a u jutarnjem dijelu glasanja 26. ožujka usvojena je hitna procedura za sva tri prijedloga Europske komisije: Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus vrijednu 37 milijardi eura, proširenje područja Fonda solidarnosti EU-a na slučajeve izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja te zaustavljanje letova praznih zrakoplova.

„Solidarnost i ujedinjenost Europske unije nikada nije bila jača i potrebnija kao u ovim izazovnim vremenima koja zahtijevaju koordiniran i brz odgovor. Možda je neprijatelj protiv kojeg se borimo nevidljiv, no posljedice njegova djelovanja itekako su vidljive i mogu biti jako teške ako pravodobno ne reagiramo”, istaknula je zastupnica Glavak podržavši predložene mjere, ističe se u priopćenju iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke. Klub zastupnika EPP-a je najbrojnija politička skupina u Europskom parlamentu sa 187 zastupnika iz svih država članica.

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus, prijedlog je Europske komisije kojim bi građanima, regijama i zemljama najteže pogođenim pandemijom koronavirusa na raspolaganje bilo stavljeno 37 milijardi eura iz fondova EU-a. Sredstva će biti namijenjena zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim ugroženim dijelovima gospodarstva zemalja članica. Ovaj iznos predstavlja prvi korak u borbi protiv krize uzrokovane koronavirusom te se u budućnosti očekuju i daljnje mjere. Za Republiku Hrvatsku, tom inicijativom osigurano je 1,158 milijardi eura, ističe se u priopćenju zastupnice Glavak.

„Sveobuhvatne mjere koje će danas biti usvojene značajno pridonose nacionalnim mjerama država članica u borbi protiv negativnih utjecaja pandemije koronavirusa. Međutim, ovdje ne smijemo stati. Europska unija mora ostati odlučna i čvrsta u namjeri da pomogne državama članicama, stoga vjerujem da je ovo tek jedan dio nastojanja koje ćemo ulagati u oporavak naših gospodarstava i zajednica”, poručila je zastupnica Glavak.

Proračun Europske unije dio je rješenja za prevladavanje javnozdravstvenog i gospodarskog šoka, uz nacionalne proračune i inicijative Europske središnje banke te Europske investicijske banke. Pomoću instrumenata poput Mehanizma EU za civilnu zaštitu, kohezijske politike ili InvestEU-a, proračun Europske unije nudi jasnu dodanu vrijednost osiguravanjem zajedničke opreme i objekata, usmjeravanjem hitne pomoći u EU i izvan nje, potporom znanstvenih istraživanja te zaštitom i poticanjem ulaganja.

Današnje odluke omogućit će državama članicama maksimalnu fleksibilnost u preusmjeravanju resursa iz kohezijskih fondova u borbu protiv koronavirusa. Očekuje se da će Europska komisija pružiti svu potrebnu potporu državama članicama kako bi se osigurala fleksibilna i učinkovita provedba raspoloživih sredstava.

Predlaže se i proširenje područja korištenja Fonda solidarnosti EU-a na slučajeve izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Kao dio zajedničkog koordiniranog odgovora u borbi protiv krize uzrokovane koronavirusom, Fond solidarnosti EU-a može igrati važnu ulogu što uključuje medicinsku pomoć kao i mjere sprječavanja, nadzora i kontrole daljnjeg širenja zarazne bolesti. Postojeći Fond solidarnosti EU-a strogo je ograničen na prirodne katastrofe koje uzrokuju fizičku štetu poput poplava, oluja, potresa i sličnih katastrofa, a državama se može dodijeliti financijska pomoć u iznosu do 500 milijuna eura. Europska komisija također predlaže povećanje razine plaćanja predujma za pojedinačne katastrofe svih kategorija s 10% na 25% od očekivanog doprinosa Fonda solidarnosti EU-a, a maksimalni iznos bi se povećao s 50 milijuna eura na 100 milijuna eura.

Također, na današnjem glasanju očekuje se prihvaćanje mjera privremene obustave pravila EU-a koja se odnose na vrijeme rezervirano za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova zračnih prijevoznika u zračnim lukama (tzv. slot) kako bi se zaustavili letovi praznih zrakoplova koji uzrokuju veliku ekološku i gospodarsku štetu.

Prema pravilima o zračnim lukama, zrakoplovne tvrtke obvezne su koristiti najmanje 80 posto svojih slotova za polijetanje i slijetanje ukoliko ih ne žele izgubiti u sljedećoj sezoni, zato su mnogi avioprijevoznici odlučili da njihovi zrakoplovi lete prema predviđenom redu, čak i ako nije bilo putnika. Hrvatsko predsjedništvo pregovara s Europskim parlamentom o prijedlogu za odustajanje od pravila „iskoristi ili izgubi” do 24. listopada 2020., obzirom da prvi prijedlog obuhvaća razdoblje od 1. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020.

Završno glasanje će započeti u 20 sati a rezultati će biti objavljeni u 22.30 sati.