Festival socijalnog nauka Crkve: "Gdje je sve solidarnost u ekonomiji i što možemo naučiti na primjeru potresa u Petrinji i Zagrebu"
Svakodnevica u razrušenoj Petrinji
U sklopu „Festivala socijalnog nauka Crkve“ koji se održava u petak 12. ožujka na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, prvi veliki blok predavanja posvećen je temi „Ekonomija – solidarnost – inovativnost – ekologija: temelji za održivo i otporno gospodarstvo“.
U sklopu toga bloka u socijalnom forumu govorilo se o solidarnosti u ekonomiji te što se može naučiti iz primjera potresa u Petrinji i Zagrebu. Predavanja na tu temu održali su Dr. Oreste Bazzichi, dr. Ivana Marić te dr. Domagoj Sajter.
Protekla godina, koja je bila iznimna po mnogočemu pokazuje kako je solidarnost razvijenih zemalja prema nerazvijenima bitno opala, naglasio je u uvodnom izlaganju dr. Domagoj Stajder iz Katedre za financije i računovodstvo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Stoga, pitanje socijalnog foruma u sklopu Festivala socijalnog nauka Crkve usredotočio se na pitanje ima li u u modernoj ekonomiji prostora za solidarnost.
U izlaganju „Potresi u Zagrebu i Petrinji, ekonomija i uloga države”, dr. Sajter se osvrnuo na prirodne katastrofe koje su pogodile Hrvatsku u 2020.
„U toj konstelaciji prirodnih katastrofa, čini nam se da se dogodilo jedno nezapamćeno dobro – ljudi su se iste sekunde pokrenuli iz svih krajeva, ne samo iz Hrvatske nego iz cijeloga svijeta. Vidimo kako u tim osobitim situacijama iz ljudi izlazi ono najbolje. Ne trebamo biti slijepi nad svim lošim stvarima koji se događaju, ali to je odabir načina na koji ćemo promatrati ono što nam se događa”.
Poručio je i kakva bi trebala biti uloga države u kriznim situacijama poput ovih. Najprije je sporno pitanje kakva je uloga države u ekonomiji s obzirom da postoje struje koje smatraju da bi država trebala biti isključena, a druge koje smatraju da bi država trebala biti uključena u tržišne procese.
„U svakom slučaju, u kriznim situacijama država mora biti ono posljednje utočište koje će osiguravati nužne resurse da osnova ekonomije funkcionira”, naglasio je dr. Sajter.
„Ono čemu smo bili svjedoci je da su konkretno državne institucije bile relativno spore u reakciji na ono što se događalo na terenu. No, čak i da su državne institucije bile spremne i besprijekorno reagirale, i dalje bi ostao poziv na solidarnost svim građanima. Taj poziv postoji neovisno o tome kako institucije funkcioniraju”.
Uz to, izrazio je mišljenje kako postoji jedna neopravdana kritika prema državnim institucijama kada je riječ o brzini njihove reakcije.
„Trebamo priznati da je savršeno normalno i očekivano da će pojedinci ili manje grupe biti daleko ekspeditivniji od institucija koje su po definiciji inertnije”, rekao je Sajter. Stoga je bilo očekivano kako će pojedinci koji su na vlastitu inicijativu krenuli prema potresom pogođenim područjima prije pružiti pomoć od institucija.
U sklopu panela, izlaganje je održao i Dr. Oreste Bazzichi iz Papinskog teološkog fakulteta sv. Bonaventure u Rimu na temu „Solidarnost i ekonomija bratstva: povijesno iskustvo rađanja kapitalističkih institucija”, ističući kako načela bratstva i besplatnosti ponovo moraju ući u ekonomiju. A pod nazivom „Leadership, neprofitne organizacije i socijalno poduzetništvo” dr. Ivana Marić iz Katedre za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu poručila je kako poduzetništva mogu zdravo djelovati u vremenima krize te koja je važnost socijalnih inovacija u društvu.
U nastavku socijalnog foruma, o iskustvima djelovanja na potresom pogođenim područjima govore mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa, predstavnici Caritasa Sisačke biskupije te Nikolina Balen i Stipan Kopilović iz Udruge za ekonomiju zajedništva.